1 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti
4 Ovo su osnovne upute za Emacs.
6 Opæenito, Emacsove naredbe sadr¾e tipku CONTROL (ponekad oznaèenu CTRL
7 ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je oznaèena
8 kao ALT ili EDIT, ili ne¹to treæe (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
9 karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META,
10 umjesto nje mo¾ete koristiti ESC. Da ne pi¹emo META ili CONTROL svaki
11 put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit æemo sljedeæe skraæenice:
13 C-<znak> znaèi dr¾eæi tipku CONTROL, stisnite znak <znak>. Tako bi
14 C-f bilo: Dr¾eæi tipku CONTROL, napi¹ite f.
15 M-<znak> znaèi dr¾eæi tipku META, pritisnite <znak>. Ako nema tipke
16 META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi¹ite znak
19 Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.)
20 Znakovi ">>" na lijevom rubu naznaèuju uputstva da poku¹ate koristiti
21 neku naredbu. Na primjer:
22 <<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna. Tekst se nastavlja dolje.>>
23 >> Sad utipkajte C-v za pomak na sljedeæi ekran.
24 (samo naprijed, uèinite to tako da dr¾ite tipku control i
25 pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr¹ite
26 sa èitanjem stranice teksta.
28 Uoèite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran;
29 preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak¹ava èitanje teksta.
31 Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
32 tekstu. Veæ znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomoæu C-v. Da
33 biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr¾ite tipku META i
34 pritisnite v, ili upi¹ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).
36 >> Poku¹ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.
42 Sljedeæe naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:
44 C-v Pomièe stranicu naprijed
45 M-v Pomièe stranicu natrag
46 C-l Bri¹e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljajuæi tekst
47 pokraj kursora u sredinu.
48 (to je control-L, a ne control-1.)
50 >> Naðite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
52 Opet naðite kursor, i uoèite da se pokraj kursora nalazi isti
56 * OSNOVE KONTROLE KURSORA
57 -------------------------
59 Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino
60 mjesto u tekstu na ekranu?
62 To mo¾ete uèiniti na nekoliko naèina. Najosnovniji naèin je
63 upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi
64 pomièe kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice
65 koja pokazuje ove èetiri naredbe i smjerove u kojem pomièu.
71 Natrag, C-b .... Trenutni polo¾aj kursora .... Naprijed, C-f
72 (eng. backward) : (eng. forward)
77 >> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koristeæi C-n i C-p.
78 Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi¹tu ekrana.
80 Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
81 next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za
82 pomicanje kursora, i s vremenom æete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
83 korisno da ih sada nauèite.
85 >> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.
87 >> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
88 Uoèite ¹to C-p radi kad je kursor na sredini reda.
90 Svaki red teksta zavr¹ava znakom Newline (novi red), èime ga se odvaja
91 od sljedeæeg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
92 kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).
94 >> Poku¹ajte stisnuti C-b na poèetku reda. Trebalo bi vas pomaknuti
95 na kraj prethodnog reda. To se dogaða zato ¹to ste se pomakli
96 unatrag, preko znaka Newline.
98 C-f se mièe preko Newline-a, ba¹ kao i C-b.
100 >> Pritisnite jo¹ nekoliko puta C-b, da steknete osjeæaj za kursor.
101 Tad sti¹æite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
102 Zatim se jo¹ jednim C-f-om pomaknite na poèetak sljedeæeg reda.
104 Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
105 se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime
106 Emacs mo¾e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
109 >> Poku¹ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte ¹to
112 Ako je micanje po znakovima presporo, mo¾ete se micati po rijeèima.
113 M-f (Meta-f) mièe rijeè naprijed, a M-b mièe rijeè natrag.
115 >> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.
117 Kad se nalazite u sredini rijeèi, M-f pomièe na kraj rijeèi. Kad se
118 nalazite u praznom prostoru izmeðu rijeèi, M-f pomièe na kraj sljedeæe
119 rijeèi. M-b se pona¹a na isti naèin, ali u suprotnom smjeru.
121 >> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije¹ano s C-f i C-b, tako da
122 mo¾ete promotriti kako se M-f i M-b pona¹aju na razlièitim mjestima
123 unutar i izmeðu rijeèi.
125 Uoèite paralelu izmeðu C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
126 drugoj. Meta znakovi se èesto koriste za operacije vezane uz jedinice
127 definirane jezikom (rijeèi, reèenice, paragrafi), dok Control znakovi
128 rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome ¹to editirate (znakovi,
131 Analogija vrijedi i izmeðu redova i reèenica: C-a i C-e pomièu na
132 poèetak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomièu na poèetak, odnosno
135 >> Isku¹ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
136 >> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.
138 Uoèite kako ponovljeni C-a ne rade ni¹ta, dok ponovljeni M-a
139 nastavljaju micati po reèenicama. Iako ovo nije sasvim analogno,
140 svaka se naredba doima prirodnom.
142 Polo¾aj kursora u tekstu se takoðer naziva "toèka" (eng. point).
143 Drugaèije reèeno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
146 Evo sa¾etka jednostavnih operacija za micanje kursora, ukljuèujuæi i
147 naredbe za pomicanje preko rijeèi i reèenica:
164 >> Isku¹ajte sve ove naredbe jo¹ nekoliko puta, za vje¾bu.
165 To su najèe¹æe rabljene naredbe.
167 Dvije druge va¾ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
168 koja pomièe na poèetak cijelog teksta, i M-> (Meta Veæe), koja pomièe
169 na kraj cijelog teksta.
171 Na veæini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
172 tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti
173 tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.
175 >> Sada isku¹ajte M-<, da biste se pomaknuli na poèetak uputa.
176 Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
178 >> Sada isku¹ajte M->, pomaknuv¹i se na kraj uputa.
179 Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
181 Ako va¹ terminal ima kursorske tipke, mo¾ete kursor pomicati njima.
182 Preporuèujemo da nauèite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo,
183 rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori¹tenja
184 Emacsa, primijetit æete da je tipkanje ovih CTRL znakova br¾e od
185 uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo¾aja za
186 tipkanje). Treæe, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
187 naredbe, lako æete nauèiti koristiti druge napredne naredbe za micanje
190 Veæina Emacsovih naredbi prihvaæa numerièki argument; za veæinu njih
191 ovo slu¾i kao brojaè ponavljanja. Brojaè ponavljanja zadajete tako da
192 utipkate C-u i potom znamenke prije nego ¹to utipkate naredbu. Ako
193 imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo¹ jedan alternativan
194 naèin uno¹enja numerièkog argumenta: tipkajte znamenke dr¾eæi svo vrijeme
195 tipku META. Preporuèujemo uèenje metode pomoæu C-u, jer radi na svim
198 Primjerice, C-u 8 C-f pomièe osam znakova naprijed.
200 >> Poku¹ajte koristiti C-n ili C-p s numerièkim argumentom, tako da
201 pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.
203 Veæina naredbi koristi numerièki argument kao brojaè ponavljanja.
204 Neke ga naredbe, izunimno, koriste drugaèije. C-v i M-v su meðu
205 iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
206 dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomièe
207 ekran za èetiri reda.
209 >> Sada poku¹ajte upisati C-u 8 C-v.
211 Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga hoæete pomaknuti
212 natrag, mo¾ete dati isti argument M-v.
214 Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
215 prozora nalazi pravokutno podruèje nazvano "vrpca za pomicanje"
216 (eng. scroll-bar). Mo¾ete pomicati tekst mi¹em povlaèeæi klizaè
219 >> Poku¹ajte pritisnuti srednju tipku mi¹a na vrh klizaèa unutar
220 scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo¾aja odreðenog
221 visinom toèke pritiska.
223 >> Pomaknite mi¹a na toèku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
224 pritisnite lijevu tipku mi¹a nekoliko puta.
227 * KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
228 ---------------------------------
230 Ako imate X terminal, vjerojatno æe vam biti lak¹e koristiti tipke
231 kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomièu u
232 oèekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
233 C-n, ali ih je lak¹e tipkati i zapamtiti. Takoðer mo¾ete koristiti
234 C-lijevo i C-desno za pomake po rijeèima, a C-gore i C-dolje za pomake
235 po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke
236 oznaèene s HOME (ili BEGIN) i END, one æe vas pomaknuti na poèetak
237 odnosno kraj reda, a C-home i C-end æe vas pomaknuti na poèetak
238 odnosno kraj datoteke. Ako va¹a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
239 mo¾ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i
242 Sve ove naredbe mogu primiti numerièke argumente, kao ¹to je gore
243 opisano. Mo¾ete taj argument unijeti kraæim putem: samo dr¾ite tipku
244 CONTROL ili META, i upi¹ite broj. Na primjer, za pomak 12 rijeèi
245 desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uoèite da je ovo jako lako utipkati,
246 jer ne morate otpu¹tati tipku CONTROL izmeðu pritisaka tipki.
252 Ako Emacs prestane odgovarati na va¹e naredbe, mo¾ete ga zaustaviti
253 utipkav¹i C-g. Mo¾ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
256 Takoðer s C-g mo¾ete odbaciti numerièki argument, ili poèetak naredbe
257 koju ne ¾elite zavr¹iti.
259 >> Upi¹ite C-u 100 da napravite numerièki argument 100, zatim stisnite C-g.
260 Sad upi¹ite C-f. Pomaknut æe se samo za jedan znak, jer ste
261 argument odbacili s C-g.
263 Ako gre¹kom stisnete <ESC>, mo¾ete ga se rije¹iti s C-g.
266 * ONEMOGUÆENE NAREDBE
267 ---------------------
269 Neke Emacsove naredbe su "onemoguæene", tako da ih poèetnici ne mogu
272 Ako utipkate jednu od onemoguæenih naredbi, Emacs æe vas porukom
273 obavijestiti koju ste naredbu poku¹ali pokrenuti, i pitati vas ¾elite
276 Ako je zaista ¾elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
277 pitanje. Inaèe, ako ne ¾elite izvr¹iti onemoguæenu naredbu,
278 odgovorite na pitanje s "n".
280 >> Pritisnite `C-x n p' (¹to je onemoguæena naredba),
281 zatim na pitanje odgovorite s "n".
287 Emacs mo¾e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uoèite
288 da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
289 preklapajuæe prozore windowing sustava, veæ na razdvojene dijelove
290 unutar jednog X prozora. (Emacs takoðer mo¾e prikazati vi¹e X
291 prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano
294 Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori¹tenja vi¹e prozora. Ono
295 ¹to trebate znati jest kako se rije¹iti dodatnih prozora koji se mogu
296 javiti za prikaz pomoæi, ili kao izlaz nekih naredbi.
299 C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)
301 To je Control-x praæen znamenkom 1. C-x 1 pro¹iruje prozor u kojem je
302 kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri¹e, takoðer, i ostale
305 >> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi¹ite C-u 0 C-l.
307 (Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date
308 numerièki argument, on znaèi "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
309 toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l znaèi "iscrtaj ekran, i
310 stavi trenutni red na vrh.")
312 >> Pritisnite Control-x 2
313 Uoèite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
314 prikazujuæi sadr¾aj ovog spremnika (buffera).
316 >> Upi¹ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.
319 * UMETANJE I BRISANJE
320 ---------------------
322 ®elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao
323 ¹to su A, 7, *, itd. Emacs shvaæa kao tekst i umeæe trenutno.
324 Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.
326 Zadnji znak koji ste umetnuli mo¾ete izbrisati pritisnuv¹i <Delete>.
327 <Delete> je tipka na tipkovnici koja mo¾e biti oznaèena kao "Del". U
328 nekim sluèajevima, tipka "Backspace" slu¾i kao <Delete>, ali ne
331 Opæenitije, <Delete> bri¹e znak neposredno ispred trenutnog polo¾aja
334 >> Uèinite sljedeæe: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri¹ite
335 stisnuv¹i <Delete> nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove
336 datoteke; neæete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va¹a
339 Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
340 "nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
341 rubu ukazuje na red koji je nastavljen.
343 >> Upisujte tekst dok ne doðete do desnog ruba, i nastavite pisati.
344 Vidjet æete kako se pojavljuje nastavljeni red.
346 >> Tipkom <Delete> bri¹ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
347 ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje.
349 Mo¾ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje
350 znaka Newline izmeðu dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali
351 zajednièki red prevelik da stane na ekranski red, bit æe prikazan
352 kontinuacijskim redom.
354 >> Pomaknite kursor na poèetak reda i pritisnite <Delete>. Red æe se
355 spojiti s redom iznad.
357 >> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
360 Upamtite da se veæini Emacsovih naredbi mo¾e zadati brojaè
361 ponavljanja; ovo ukljuèuje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta
362 unosi ga nekoliko puta.
364 >> Isku¹ajte sad -- upi¹ite C-u 8 * da upi¹ete ********.
366 Sada ste nauèili najosnovnije naèine upisivanja u Emacs i ispravljanja
367 gre¹aka. Sada mo¾ete i brisati po rijeèima ili redovima. Evo sa¾etka
370 <Delete> bri¹i znak neposredno pred kursorom
371 C-d bri¹i znak nakon kursora
373 M-<Delete> ubij rijeè prije kursora
374 M-d ubij rijeè poslije kursora
376 C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda
377 M-k ubij do kraja trenutne reèenice
379 Uoèite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro¹iruju paralelu
380 zaèetu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba¹ i nije kontrolni znak, ali
381 nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki naèin slièni C-e i M-e,
382 po operaciji na redovima, odnosno reèenicama.
384 Kad bri¹ete vi¹e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
385 tekst, tako da ga mo¾ete dobiti natrag. Vraæanje ubijenog teksta zove
386 se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo¾ete dobaviti ubijeni tekst bilo
387 na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
388 tekstu. Mo¾ete dobaviti tekst nekoliko puta, èime æete dobiti
389 vi¹estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y.
391 Uoèite da je razlika izmeðu "ubijanja" i "brisanja" neèega u tome ¹to
392 se ubijeni tekst mo¾e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo¾e. Opæenito,
393 naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
394 naredbe koje bri¹u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
397 >> Pomaknite kursor na poèetak reda koji nije prazan.
398 Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
399 >> Stisnite C-k drugi put. Vidjet æete da ubija Newline koji prati
402 Uoèite da jedan C-k ubija sadr¾aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
403 mièe sve druge redove prema gore. C-k tretira numerièki argument na
404 specijalan naèin: ubija toliko redova, i njihov sadr¾aj. Ovo nije
405 obièno ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
406 pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.
408 Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
409 trenutno, pritisnite C-y.
411 >> Poku¹ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.
413 Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne¹to ¹to vam je netko uzeo.
414 Uoèite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit æe spremljen
415 zajedno, tako da æe ga C-y dobaviti odjednom.
417 >> Uèinite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.
419 Sad, da bi vratili ubijeni tekst:
421 >> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni¾e i opet
422 stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst.
424 ©to napraviti ako imate tekst koji ¾elite dobaviti, ali onda ubijete
425 ne¹to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije
426 izgubljen. Mo¾ete ga povratiti koristeæi naredbu M-y. Nakon ¹to
427 pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
428 zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y
429 dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad doðete do teksta koji ste
430 tra¾ili, ne morate uèiniti ni¹ta posebno da ga zadr¾ite. Samo
431 nastavite s editiranjem, ostaviv¹i dobavljeni tekst gdje jest.
433 Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit æete se na polaznu toèku
434 (zadnji ubijeni tekst).
436 >> Ubijte jedan red, pomièite se po tekstu, ubijte drugi red.
437 Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
438 Zatim napravite M-y pa æe taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
439 redom. Napravite jo¹ par puta M-y i pogledajte ¹to dobivate.
440 Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y
441 pritisnite jo¹ par puta. Ako ¾elite, mo¾ete poku¹ati proslijediti
442 naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.
448 Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo¾ete
449 poni¹titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.
451 Obièno, C-x u poni¹tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
452 ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
453 poni¹tava uèinak jo¹ jedne naredbe.
455 Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
456 raèunaju (ovo ukljuèuje naredbe koje mièu kursor i pomièu tekst), a
457 samo-umeæuæi znakovi se obièno grupiraju u skupine od po 20 (da se
458 umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni¹tili unos
461 >> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
464 C-_ je alternativna naredba za poni¹tenje; ona radi isto kao C-x u,
465 ali ju je lak¹e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na
466 nekim tipkovnicama nije oèigledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i
467 C-x u. Na nekim terminalima mo¾ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.
469 Numerièki argument naredbi C-_ ili C-x u slu¾i kao brojaè ponavljanja.
475 Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
476 spremiti u datoteku. Ako to ne uèinite, tekst æe nestati kada izaðete
477 iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako ¹to je prvo
478 "naðete" (ovo se jo¹ naziva i "posjeta" datoteci).
480 Nala¾enje datoteke znaèi da vidite sadr¾aj datoteke unutar Emacsa. U
481 neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Meðutim, izmjene
482 koje napravite koristeæi Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
483 datoteku. Tako mo¾ete izbjeæi ostavljanje poluzavr¹ene datoteke u
484 sustavu, ako to ne ¾elite. Èak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
485 datoteku pod promijenjenim imenom, za sluèaj da se kasnije
488 Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet æete red koji poèinje i zavr¹ava
489 s crticama, i sadr¾i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana
490 uvijek pokazuje naziv datoteke koju posjeæujete. U ovom trenutku vi
491 posjeæujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va¹a osobna
492 kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na¹li, njen æe se naziv
493 pojaviti na tom istom mjestu.
495 Naredbe za pronala¾enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
496 naredbi koje ste dosad upoznali, po tome ¹to se sastoje od dva znaka.
497 Obje poèinju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
498 spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su dugaèke dva, tri ili
501 Jo¹ jedna stvar u vezi naredbe za nala¾enje datoteke je da morate reæi
502 koju datoteku ¾elite. Ka¾emo da naredba "èita argument s terminala"
503 (u ovom sluèaju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu
505 C-x C-f Naði datoteku
507 Emacs tra¾i od vas da upi¹ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji
508 upi¹ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se
509 minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo¾ete
510 koristiti uobièajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.
512 Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika),
513 mo¾ete otkazati naredbu pomoæu C-g.
515 >> Upi¹ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a takoðer
516 otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako
517 nijedna datoteka neæe biti pronaðena.
519 Kad zavr¹ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj. Tad
520 æe naredba C-x C-f otpoèeti svoj posao, i naæi datoteku koju ste
521 izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr¹i.
523 Ubrzo æe se sadr¾aj datoteke pojaviti na ekranu, i moæi æete editirati
524 sadr¾aj. Kad po¾elite trajno saèuvati svoje izmjene, upi¹ite naredbu
526 C-x C-s Spremi datoteku
528 Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo
529 uèinite, Emacs æe preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
530 ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
533 Kad snimanje zavr¹i, Emacs ispi¹e ime snimljene datoteke. Trebali
534 biste snimati relativno èesto, tako da ne izgubite puno ako sustav
537 >> Upisav¹i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
538 Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".
540 Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s æe zamrznuti ekran, i
541 neæete vi¹e vidjeti Emacsov output. To znaèi da "prednost"
542 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
543 C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada
544 pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
545 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".
547 Mo¾ete naæi postojeæu datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo¾ete
548 takoðer naæi i datoteku koja jo¹ ne postoji. Tako se stvaraju nove
549 datoteke Emacsom: naðite datoteku, koja æe ispoèetka biti prazna, i
550 poènite unositi tekst u datoteku. Kad zatra¾ite "snimanje" datoteke,
551 Emacs æe zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad
552 pa nadalje, mo¾ete smatrati da editirate veæ postojeæu datoteku.
558 Ako naðete jo¹ jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
559 Emacsa. Mo¾ete se vratiti natrag na nju nalazeæi je opet s C-x C-f.
560 Ovako mo¾ete otvoriti prilièan broj datoteka unutar Emacsa.
562 >> Stvorite datoteku imena "foo" tipkajuæi C-x C-f foo <Return>.
563 Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav¹i
565 Konaèno, upi¹ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
568 Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
569 (eng. buffer). Nala¾enje datoteke otvara novi spremnik unutar
570 Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
573 C-x C-b Izlistaj spremnike
575 >> Sada isku¹ajte C-x C-b.
577 Uoèite kako svaki spremnik ima naziv, a mo¾e imati i ime datoteke koje
578 se odnosi na datoteku èiji sadr¾aj je u njemu. Neki spremnici ne
579 odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
580 ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr¾i spisak spremnika koji
581 je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
582 Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.
584 >> Pritisnite C-x 1 da se rije¹ite spiska spremnika.
586 Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim naðete drugu datoteku, ova
587 prva neæe biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
588 spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i znaèi da je potreban
589 pogodan naèin snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno
590 prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
593 C-x s Snimi neke spremnike.
595 C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr¾i izmjene koje niste
596 snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga ¾elite snimiti.
598 >> Upi¹ite red teksta, potom upi¹ite C-x s.
599 Pitat æe vas ¾elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
600 Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkajuæi "y".
606 Ako ste na X terminalu, uoèit æete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
607 Mo¾ete koristiti izbornik za pristup svim uobièajenim Emacsovim
608 naredbama, kao ¹to su "find file". Ovo æe vam u poèetku biti lak¹e,
609 jer neæete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u
610 Emacsu postane ugodan, lako æete poèeti koristiti naredbe s
611 tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr¾i i odgovarajuæu tipku za
614 Uoèite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
615 Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo¾ive spremnike
616 redosljedom posljednje uporabe. Mo¾ete se prebaciti na bilo koji
617 spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
624 Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi¹em.
625 Mo¾ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv¹i lijevu tipku mi¹a
626 na ¾eljenom mjestu, mo¾ete izabrati tekst povlaèeæi lijevu tipku mi¹a
627 po ¾eljenom tekstu. (Ili, na drugi naèin, pritisnuti lijevu tipku
628 mi¹a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
629 Shift i tipku mi¹a za izbor teksta.)
631 Ako ¾elite ubiti izabrani tekst, mo¾ete pritisnuti C-w, ili izabrati
632 Cut u izborniku Edit. Uoèite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
633 sprema tekst unutar Emacsa (slièno C-k, kako je opisano gore), dok Cut
634 radi ovo, i jo¹ sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
635 pristupiti ostale aplikacije.
637 Tekst s X clipboarda mo¾ete dobiti koristeæi stavku Paste izbornika
640 Srednja tipka mi¹a se obièno koristi za izbor stvari koje su vidljive
641 na ekranu. Na primjer, ako uðete u Info (Emacsovu on-line
642 dokumentaciju) koristeæi C-h i ili izbornik Help, mo¾ete pratiti
643 osvijetljeni link pritisnuv¹i srednju tipku mi¹a na njemu. Slièno,
644 ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
645 TAB da vidite moguænosti, mo¾ete stisnuti srednju tipku mi¹a na neku
646 od moguænosti, da je izaberete.
648 Desna tipka mi¹a poziva "skoèni" izbornik. Sadr¾aj ovog izbornika
649 ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obièno sadr¾i nekoliko
650 èesto kori¹tenih naredbi, tako da se do njih lak¹e doðe.
652 >> Sada pritisnite desnu tipku mi¹a.
654 Morat æete dr¾ati tipku da zadr¾ite izbornik.
657 * PRO©IRENJE SKUPA NAREDBI
658 --------------------------
660 Emacsovih naredbi ima puno puno vi¹e nego ¹to bi ikad moglo stati na
661 sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro¹irenim
662 (eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika:
664 C-x Pro¹iri znak. Praæena jednim znakom.
665 M-x Pro¹irena naredba s imenom. Praæena dugim imenom.
667 Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o
668 kojima smo dosad govorili. Veæ ste vidjeli dvije: naredbe s
669 datotekama C-x C-f za nala¾enje i C-x C-s za snimanje. Jo¹ jedan
670 primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
671 C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
672 nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no ¹to izaðe iz
675 Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo¾ete
676 nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.
678 Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
679 vraæa se u ljusku, ali ne uni¹tava Emacs. U veæini ljuski, mo¾ete
680 nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.
682 Na sustavima koji ne podr¾avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
683 koja radi pod Emacsom, tako da mo¾ete pokrenuti druge programe i
684 naknadno se vratiti u Emacs; ona neæe zaista "izaæi" iz Emacsa. U
685 ovom sluèaju, ljuskina naredba `exit' je uobièajen naèin povratka iz
688 Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Takoðer, to je
689 ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz èitaèa po¹te, ili nekog drugog
690 programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
691 U normalnim okolnostima, meðutim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
692 je suspendirati Emacs s C-z nego izaæi iz njega.
694 Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nauèili:
696 C-x C-f Naði datoteku.
697 C-x C-s Snimi datoteku.
698 C-x C-b Popis spremnika.
699 C-x C-c Izaði iz Emacsa.
700 C-x u Poni¹ti zadnju naredbu.
702 Imenovane pro¹irene naredbe su naredbe koje se jo¹ rjeðe koriste, ili
703 se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba
704 replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad
705 napi¹ete M-x, Emacs æe vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
706 samo napisati naziv naredbe. U ovom sluèaju, "replace-string". Samo
707 napi¹ite "repl s<TAB>", i Emacs æe dovr¹iti ime. Zavr¹ite naziv
710 Naredba replace-string tra¾i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
711 i niz kojim æe se zamijeniti. Zavr¹ite svaki argument s <Return>.
713 >> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim
714 napi¹ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.
716 Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rijeè
717 p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
718 poèetnog polo¾aja kursora.
721 * AUTOMATSKO SNIMANJE
722 ---------------------
724 Kada ste promijenili datoteku, ali je jo¹ niste snimili, va¹e bi
725 izmjene mogle biti izgubljene ako raèunalo padne. Da vas za¹titi od
726 ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
727 datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima #
728 na poèetku i na kraju imena; na primjer, ako se va¹a datoteka zove
729 "hello.c", njezina æe se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad
730 snimite datoteku na normalan naèin, Emacs æe izbrisati njezinu
733 Ako raèunalo padne, mo¾ete obnoviti svoje automatski spremljene
734 promjene tako ¹to normalno naðete datoteku, i napi¹ete
735 M-x recover file <Return>. Kad vas pita za potvrdu, upi¹ite
736 yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.
742 Ako Emacs vidi da pi¹ete naredbe polako, pokazat æe vam ih na dnu
743 ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
744 Prostor za poruke je na najni¾em redu ekrana.
750 Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
751 (eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako:
753 --**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%----------------
755 Ovaj red pru¾a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
758 Veæ znate ¹to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na¹li.
759 -NN%-- predstavlja va¹ trenutni polo¾aj u tekstu; to znaèi da je NN
760 postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu,
761 pisat æe --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat
762 æe --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
763 statusnoj liniji æe pisati --All--.
765 Zvjezdice na poèetku znaèe da ste napravili izmjene na tekstu.
766 Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
767 nema zvjezdica, veæ samo crtice.
769 Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
770 nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
771 On je primjer "glavnog moda".
773 Emacs ima puno razlièitih glavnih modova. Neki od njih su predviðeni
774 za editiranje razlièitih jezika i/ili vrsta teksta, kao ¹to je Lisp
775 mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
776 mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
779 Svaki glavni mod èini da se nekoliko naredbi pona¹a razlièito. Na
780 primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a buduæi
781 da svaki programski jezik ima drugaèiju predod¾bu o tome kako komentar
782 izgleda, svaki glavni mod razlièito unosi komentare. Svaki glavni mod
783 je ime jedne pro¹irene naredbe, ¹to je i naèin kako se mo¾ete
784 prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja
785 vas prebacuje u Fundamental mod.
787 Ako editirate tekst na hrvatskom, kao ¹to je ova datoteka, vjerojatno
788 biste trebali koristiti tekstualni mod.
789 >> Napi¹ite M-x text-mode<Return>.
791 Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nauèili neæe promijeniti Emacs
792 na znaèajan naèin. Ali mo¾ete uoèiti da M-f i M-b sad tretiraju
793 apostrofe kao dio rijeèi. U fundamentalnom modu M-f i M-b su
794 tretirali apostrofe kao separatore rijeèi.
796 Glavni modovi obièno rade suptilne izmjene poput navedene: veæina
797 naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
800 Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
803 >> Pritisnite jo¹ jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
804 >> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
806 >> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.
808 Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo¹ i sporedni
809 modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, veæ njihova
810 usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo¾e biti ukljuèen ili
811 iskljuèen za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o
812 glavnom modu. Tako mo¾ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u
813 jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.
815 Jedan vrlo koristan sporedni mod, naroèito za editiranje hrvatskog
816 teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je
817 ovaj mod ukljuèen, Emacs automatski lomi linije izmeðu rijeèi kad god
818 umetanjem teksta stvorite red koji je pre¹irok.
820 Mo¾ete ukljuèiti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
821 Kad je mod ukljuèen, iskljuèujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
822 Kad je mod iskljuèen, ova ga naredba ukljuèuje, kad je ukljuèen, ona
825 >> Napi¹ite M-x auto-fill-mode<Return> sad. Potom umeæite tekst "asdf "
826 dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake
827 izmeðu, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.
829 Rub je obièno postavljen na 70 znakova, ali ga mo¾ete promijeniti
830 naredbom C-x f. Rub koji ¾elite postaviti pode¹avate numerièkim
833 >> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f).
834 Potom upi¹ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
835 od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
838 Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga neæe
839 cijelog reformatirati.
840 Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
843 >> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.
849 Emacs mo¾e tra¾iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rijeèi) bilo
850 prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra¾enje niza je naredba
851 kojom se pomièe kursor; ona æe pomaknuti kursor do sljedeæeg mjesta na
852 kom se niz pojavljuje.
854 Emacsova naredba za tra¾enje se razlikuje od sliènih naredbi veæine
855 editora po tome ¹to je "postupna" (eng. incremental). To znaèi da se
856 pretra¾ivanje odvija dok upisujete niz koji tra¾ite.
858 Naredba kojom poèinjete naredbu je C-s za tra¾enje prema naprijed, i
859 C-r za tra¾enje unatrag. ALI ÈEKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati.
861 Kad utipkate C-s, primijetit æete da se tekst "I-search" pojavljuje
862 kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka¾e da je Emacs u stanju
863 postupnog tra¾enja, i da èeka da upi¹ete ¹to ¾elite tra¾iti.
864 <Return> zaustavlja tra¾enje.
866 >> Sad stisnite C-s da zapoènete pretra¾ivanje. POLAKO, znak po znak,
867 utipkajte rijeè `kursor', radeæi stanku izmeðu znakova da uoèite
868 ¹to se dogaða s kursorom.
869 Sad ste na¹li "kursor", jednom.
870 >> Stisnite C-s opet, da naðete sljedeæe pojavljivanje "kursora".
871 >> Sad stisnite <Delete> èetiri puta, i gledajte kako se kursor
873 >> Stisnite <RET> da prekinete tra¾enje.
875 Jeste li vidjeli ¹to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra¾enja,
876 Emacs poku¹ava otiæi na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad
877 utipkali, osvjetljavajuæi ga zbog preglednosti. Za odlazak na
878 sljedeæe mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
879 Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs æe se oglasiti zvuènim
880 signalom i reæi vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu
881 mo¾ete prekinuti i pomoæu C-g.
884 PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s æe smrznuti sustav i vi¹e
885 neæete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost"
886 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
887 C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Pritisak na C-q æe odmrznuti ekran.
888 Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
889 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".
891 Ako za vrijeme postupnog tra¾enja pritisnete <Delete>, uoèit æete
892 da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
893 mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na¹li
894 prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor æe se pomaknuti
895 na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite <Delete>. Ovo æe
896 ukloniti "u" iz tra¾enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
899 Ako ste usred tra¾enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
900 iznimki -- znakova koji imaju posebno znaèenje pri tra¾enju, kao ¹to
901 su C-s i C-r), tra¾enje se zaustavlja.
903 C-s zapoèinje pretragu koja tra¾i bilo koju pojavu tra¾enog niza NAKON
904 trenutnog polo¾aja kursora. Ako ¾elite tra¾iti ne¹to ¹to se
905 pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve ¹to smo rekli za C-s
906 vrijedi i za C-r, jedino ¹to je smjer pretrage suprotan.
912 Jedna od lijepih stvari u Emacsu je ¹to mo¾ete prikazati vi¹e prozora
913 na ekranu istovremeno.
915 >> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.
917 >> Sad stisnite C-x 2, ¹to razdvaja ekran na dva prozora.
918 Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru.
920 >> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
921 (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)
923 >> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
925 >> U donjem se prozoru pomièite s C-v i M-v.
926 Nastavite èitati ove upute u gornjem prozoru.
928 >> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
929 Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.
931 Mo¾ete stalno koristiti C-x o za pomicanje meðu prozorima. Svaki
932 prozor ima vlastiti polo¾aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
933 prikazuje kursor. Sve uobièajene naredbe za editiranja djeluju na
934 prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
935 (eng. selected window).
937 Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi
938 koristite za referencu. Tada mo¾ete dr¾ati kursor uvijek u prozoru
939 gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.
941 C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META,
942 mo¾ete dobiti C-M-v dr¾eæi zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema
943 veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
944 mijenjajuæi znakove koji pi¹ete.
946 Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
947 poredak va¾an: morate stisnuti ESC praæen s CTRL-v; CTRL-ESC v neæe
948 raditi. Razlog za ovo je ¹to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.
950 >> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije¹ite donjeg
953 (Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije¹ili biste se gornjeg.
954 Ovu naredbu mo¾ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
957 Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x
958 C-f da naðete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
959 Mo¾ete naæi datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.
961 Evo jo¹ jednog naèina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
964 >> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va¹ih datoteka.
965 Zavr¹ite s <Return>. Uoèite da se navedena datoteka pojavila u
966 donjem prozoru, a takoðer i kursor.
968 >> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
972 * REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
973 ------------------------------
975 Ponekad æete po¾eljeti uæi u ono ¹to se zove "rekurzivna razina
976 editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je naznaèeno uglatim
977 zagradama u statusnom redu, koje okru¾uju okrugle zagrade oko naziva
978 moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
981 Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je
982 vi¹enamjenska naredba za "izlazak". Mo¾ete je koristiti i za
983 uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.
985 >> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
988 Iz rekurzivne razine editiranja ne mo¾ete izaæi s C-g. To je zato ¹to
989 se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
996 U ovim smo uputama poku¹ali dati upravo toliko informacija da mo¾ete
997 poèeti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
998 nemoguæe sve to ovdje objasniti. Meðutim, mo¾da po¾elite nauèiti vi¹e
999 o Emacsu, jer on ima jo¹ puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe
1000 za èitanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomoæi"
1001 sve poèinju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomoæ"
1002 (eng. the Help character).
1004 Za kori¹tenje naredbi pomoæi, stisnite znak C-h, praæen znakom koji
1005 ka¾e koju vrstu pomoæi ¾elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
1006 C-h ? i Emacs æe vam reæi koje vrste pomoæi mo¾e dati. Ako stisnete
1007 C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomoæi.
1009 (Na nekim je sistemima promijenjeno znaèenje C-h. Ovo se zaista ne bi
1010 smjelo raditi, pa se po¾alite sistemskom administratoru. U meðuvremenu,
1011 ako C-h ne prikazuje poruku o pomoæi na dnu ekrana, poku¹ajte upisati
1012 M-x help RET umjesto toga.)
1014 Osnovna naredba pomoæi je C-h c. Napi¹ite C-h, potom c, i znak ili
1015 niz znakova, i Emacs æe pokazati vrlo kratak opis naredbe.
1017 >> Stisnite C-h c Control-p.
1018 Poruka bi trebala biti poput:
1020 C-p runs the command previous-line
1022 (C-p pokreæe naredbu previous-line)
1024 Ovo vam ka¾e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za
1025 mijenjanje i pro¹irivanje Emacsa. Ali buduæi da se imena funkcija
1026 biraju tako da pokazuju ¹to naredba radi, ona mogu poslu¾iti i kao
1027 vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
1030 Vi¹e-znakovne naredbe kao ¹to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
1031 EDIT ili ALT) <ESC>v su takoðer dozvoljene nakon C-h c.
1033 Za vi¹e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.
1035 >> Stisnite C-h k Control-p.
1037 Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
1038 Kad zavr¹ite s èitanjem ispisa, stisnite q da se rije¹ite teksta.
1040 Evo nekoliko korisnih moguænosti C-h:
1042 C-h f Opi¹i funkciju. Upi¹ete ime funkcije.
1044 >> Poku¹ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
1045 Ovo æe ispisati sve ¹to Emacs zna o funkciji koja implementira
1048 C-h a Hiper Apropos. Upi¹ite rijeè, i Emacs æe popisati sve
1049 funkcije i varijable èija imena sadr¾e rijeè. Naredbe
1050 koje se mogu izvr¹iti s Meta-x bit æe oznaèene
1053 >> Utipkajte C-h a newline<Return>.
1055 Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
1056 "newline" u imenima. Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
1057 mi¹a da saznate vi¹e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz
1064 Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni
1065 izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
1068 Ove upute su predviðene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
1069 ako vam je ne¹to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
1076 Ove upute potjeèu iz duge loze Emacsovih uputa, poèev¹i od onih koje
1077 je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao
1078 poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik¹iæ su dodali
1079 jo¹ ispravki vezanih uz XEmacs.
1081 Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik¹iæ, uz dodatnu lekturu Denisa Pleiæa.
1083 Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi
1084 s dozvolom redistribuiranja uz sljedeæe uvjete:
1086 (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr¾ana.
1088 Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
1089 kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
1090 saèuvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
1091 daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi¹e.
1093 Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
1094 njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
1095 sadr¾i obavijest o zadnjoj promjeni.
1097 Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo¾eniji, ali u istom duhu. Molimo
1098 vas da proèitate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
1099 svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
1100 ("vlasni¹tvo") nad softverom koristeæi, pi¹uæi i dijeleæi slobodan
1104 This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
1105 starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
1106 Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and
1107 Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.
1109 This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
1110 comes with permission to distribute copies on certain conditions:
1112 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation
1114 Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
1115 of this document as received, in any medium, provided that the
1116 copyright notice and permission notice are preserved,
1117 and that the distributor grants the recipient permission
1118 for further redistribution as permitted by this notice.
1120 Permission is granted to distribute modified versions
1121 of this document, or of portions of it,
1122 under the above conditions, provided also that they
1123 carry prominent notices stating who last altered them.
1125 The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
1126 same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of
1127 GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism
1128 ("ownership") by using, writing, and sharing free software!
projects / chise / xemacs-chise.git- / blob