--- /dev/null
+Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti
+kopiranja na kraju.
+
+Ovo su osnovne upute za Emacs.
+
+Opæenito, Emacsove naredbe sadr¾e tipku CONTROL (ponekad oznaèenu CTRL
+ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je oznaèena
+kao ALT ili EDIT, ili ne¹to treæe (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
+karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META,
+umjesto nje mo¾ete koristiti ESC. Da ne pi¹emo META ili CONTROL svaki
+put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit æemo sljedeæe skraæenice:
+
+ C-<znak> znaèi dr¾eæi tipku CONTROL, stisnite znak <znak>. Tako bi
+ C-f bilo: Dr¾eæi tipku CONTROL, napi¹ite f.
+ M-<znak> znaèi dr¾eæi tipku META, pritisnite <znak>. Ako nema tipke
+ META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi¹ite znak
+ <znak>.
+
+Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.)
+Znakovi ">>" na lijevom rubu naznaèuju uputstva da poku¹ate koristiti
+neku naredbu. Na primjer:
+<<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna. Tekst se nastavlja dolje.>>
+>> Sad utipkajte C-v za pomak na sljedeæi ekran.
+ (samo naprijed, uèinite to tako da dr¾ite tipku control i
+ pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr¹ite
+ sa èitanjem stranice teksta.
+
+Uoèite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran;
+preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak¹ava èitanje teksta.
+
+Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
+tekstu. Veæ znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomoæu C-v. Da
+biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr¾ite tipku META i
+pritisnite v, ili upi¹ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).
+
+>> Poku¹ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.
+
+
+* SA®ETAK
+---------
+
+Sljedeæe naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:
+
+ C-v Pomièe stranicu naprijed
+ M-v Pomièe stranicu natrag
+ C-l Bri¹e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljajuæi tekst
+ pokraj kursora u sredinu.
+ (to je control-L, a ne control-1.)
+
+>> Naðite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
+ Sada stisnite C-l.
+ Opet naðite kursor, i uoèite da se pokraj kursora nalazi isti
+ tekst.
+
+
+* OSNOVE KONTROLE KURSORA
+-------------------------
+
+Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino
+mjesto u tekstu na ekranu?
+
+To mo¾ete uèiniti na nekoliko naèina. Najosnovniji naèin je
+upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi
+pomièe kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice
+koja pokazuje ove èetiri naredbe i smjerove u kojem pomièu.
+
+ Prethodni red, C-p
+ (eng. previous line)
+ :
+ :
+ Natrag, C-b .... Trenutni polo¾aj kursora .... Naprijed, C-f
+ (eng. backward) : (eng. forward)
+ :
+ Sljedeæi red, C-n
+ (eng. next line)
+
+>> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koristeæi C-n i C-p.
+ Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi¹tu ekrana.
+
+Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
+next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za
+pomicanje kursora, i s vremenom æete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
+korisno da ih sada nauèite.
+
+>> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.
+
+>> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
+ Uoèite ¹to C-p radi kad je kursor na sredini reda.
+
+Svaki red teksta zavr¹ava znakom Newline (novi red), èime ga se odvaja
+od sljedeæeg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
+kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).
+
+>> Poku¹ajte stisnuti C-b na poèetku reda. Trebalo bi vas pomaknuti
+ na kraj prethodnog reda. To se dogaða zato ¹to ste se pomakli
+ unatrag, preko znaka Newline.
+
+C-f se mièe preko Newline-a, ba¹ kao i C-b.
+
+>> Pritisnite jo¹ nekoliko puta C-b, da steknete osjeæaj za kursor.
+ Tad sti¹æite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
+ Zatim se jo¹ jednim C-f-om pomaknite na poèetak sljedeæeg reda.
+
+Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
+se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime
+Emacs mo¾e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
+kursora s ekrana.
+
+>> Poku¹ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte ¹to
+ se dogaða.
+
+Ako je micanje po znakovima presporo, mo¾ete se micati po rijeèima.
+M-f (Meta-f) mièe rijeè naprijed, a M-b mièe rijeè natrag.
+
+>> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.
+
+Kad se nalazite u sredini rijeèi, M-f pomièe na kraj rijeèi. Kad se
+nalazite u praznom prostoru izmeðu rijeèi, M-f pomièe na kraj sljedeæe
+rijeèi. M-b se pona¹a na isti naèin, ali u suprotnom smjeru.
+
+>> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije¹ano s C-f i C-b, tako da
+ mo¾ete promotriti kako se M-f i M-b pona¹aju na razlièitim mjestima
+ unutar i izmeðu rijeèi.
+
+Uoèite paralelu izmeðu C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
+drugoj. Meta znakovi se èesto koriste za operacije vezane uz jedinice
+definirane jezikom (rijeèi, reèenice, paragrafi), dok Control znakovi
+rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome ¹to editirate (znakovi,
+redovi, itd.)
+
+Analogija vrijedi i izmeðu redova i reèenica: C-a i C-e pomièu na
+poèetak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomièu na poèetak, odnosno
+kraj reèenice.
+
+>> Isku¹ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
+>> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.
+
+Uoèite kako ponovljeni C-a ne rade ni¹ta, dok ponovljeni M-a
+nastavljaju micati po reèenicama. Iako ovo nije sasvim analogno,
+svaka se naredba doima prirodnom.
+
+Polo¾aj kursora u tekstu se takoðer naziva "toèka" (eng. point).
+Drugaèije reèeno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
+tekstu.
+
+Evo sa¾etka jednostavnih operacija za micanje kursora, ukljuèujuæi i
+naredbe za pomicanje preko rijeèi i reèenica:
+
+ C-f Znak naprijed
+ C-b Znak natrag
+
+ M-f Rijeè naprijed
+ M-b Rijeè natrag
+
+ C-n Sljedeæi red
+ C-p Prethodni red
+
+ C-a Poèetak reda
+ C-e Kraj reda
+
+ M-a Poèetak reèenice
+ M-e Kraj reèenice
+
+>> Isku¹ajte sve ove naredbe jo¹ nekoliko puta, za vje¾bu.
+ To su najèe¹æe rabljene naredbe.
+
+Dvije druge va¾ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
+koja pomièe na poèetak cijelog teksta, i M-> (Meta Veæe), koja pomièe
+na kraj cijelog teksta.
+
+Na veæini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
+tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti
+tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.
+
+>> Sada isku¹ajte M-<, da biste se pomaknuli na poèetak uputa.
+ Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
+
+>> Sada isku¹ajte M->, pomaknuv¹i se na kraj uputa.
+ Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
+
+Ako va¹ terminal ima kursorske tipke, mo¾ete kursor pomicati njima.
+Preporuèujemo da nauèite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo,
+rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori¹tenja
+Emacsa, primijetit æete da je tipkanje ovih CTRL znakova br¾e od
+uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo¾aja za
+tipkanje). Treæe, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
+naredbe, lako æete nauèiti koristiti druge napredne naredbe za micanje
+kursora.
+
+Veæina Emacsovih naredbi prihvaæa numerièki argument; za veæinu njih
+ovo slu¾i kao brojaè ponavljanja. Brojaè ponavljanja zadajete tako da
+utipkate C-u i potom znamenke prije nego ¹to utipkate naredbu. Ako
+imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo¹ jedan alternativan
+naèin uno¹enja numerièkog argumenta: tipkajte znamenke dr¾eæi svo vrijeme
+tipku META. Preporuèujemo uèenje metode pomoæu C-u, jer radi na svim
+terminalima.
+
+Primjerice, C-u 8 C-f pomièe osam znakova naprijed.
+
+>> Poku¹ajte koristiti C-n ili C-p s numerièkim argumentom, tako da
+ pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.
+
+Veæina naredbi koristi numerièki argument kao brojaè ponavljanja.
+Neke ga naredbe, izunimno, koriste drugaèije. C-v i M-v su meðu
+iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
+dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomièe
+ekran za èetiri reda.
+
+>> Sada poku¹ajte upisati C-u 8 C-v.
+
+Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga hoæete pomaknuti
+natrag, mo¾ete dati isti argument M-v.
+
+Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
+prozora nalazi pravokutno podruèje nazvano "vrpca za pomicanje"
+(eng. scroll-bar). Mo¾ete pomicati tekst mi¹em povlaèeæi klizaè
+unutar vrpce.
+
+>> Poku¹ajte pritisnuti srednju tipku mi¹a na vrh klizaèa unutar
+ scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo¾aja odreðenog
+ visinom toèke pritiska.
+
+>> Pomaknite mi¹a na toèku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
+pritisnite lijevu tipku mi¹a nekoliko puta.
+
+
+* KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
+---------------------------------
+
+Ako imate X terminal, vjerojatno æe vam biti lak¹e koristiti tipke
+kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomièu u
+oèekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
+C-n, ali ih je lak¹e tipkati i zapamtiti. Takoðer mo¾ete koristiti
+C-lijevo i C-desno za pomake po rijeèima, a C-gore i C-dolje za pomake
+po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke
+oznaèene s HOME (ili BEGIN) i END, one æe vas pomaknuti na poèetak
+odnosno kraj reda, a C-home i C-end æe vas pomaknuti na poèetak
+odnosno kraj datoteke. Ako va¹a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
+mo¾ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i
+C-v.
+
+Sve ove naredbe mogu primiti numerièke argumente, kao ¹to je gore
+opisano. Mo¾ete taj argument unijeti kraæim putem: samo dr¾ite tipku
+CONTROL ili META, i upi¹ite broj. Na primjer, za pomak 12 rijeèi
+desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uoèite da je ovo jako lako utipkati,
+jer ne morate otpu¹tati tipku CONTROL izmeðu pritisaka tipki.
+
+
+* KAD EMACS BLOKIRA
+-------------------
+
+Ako Emacs prestane odgovarati na va¹e naredbe, mo¾ete ga zaustaviti
+utipkav¹i C-g. Mo¾ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
+traje.
+
+Takoðer s C-g mo¾ete odbaciti numerièki argument, ili poèetak naredbe
+koju ne ¾elite zavr¹iti.
+
+>> Upi¹ite C-u 100 da napravite numerièki argument 100, zatim stisnite C-g.
+ Sad upi¹ite C-f. Pomaknut æe se samo za jedan znak, jer ste
+ argument odbacili s C-g.
+
+Ako gre¹kom stisnete <ESC>, mo¾ete ga se rije¹iti s C-g.
+
+
+* ONEMOGUÆENE NAREDBE
+---------------------
+
+Neke Emacsove naredbe su "onemoguæene", tako da ih poèetnici ne mogu
+pokrenuti gre¹kom.
+
+Ako utipkate jednu od onemoguæenih naredbi, Emacs æe vas porukom
+obavijestiti koju ste naredbu poku¹ali pokrenuti, i pitati vas ¾elite
+li je ipak izvr¹iti.
+
+Ako je zaista ¾elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
+pitanje. Inaèe, ako ne ¾elite izvr¹iti onemoguæenu naredbu,
+odgovorite na pitanje s "n".
+
+>> Pritisnite `C-x n p' (¹to je onemoguæena naredba),
+ zatim na pitanje odgovorite s "n".
+
+
+* PROZORI
+---------
+
+Emacs mo¾e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uoèite
+da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
+preklapajuæe prozore windowing sustava, veæ na razdvojene dijelove
+unutar jednog X prozora. (Emacs takoðer mo¾e prikazati vi¹e X
+prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano
+kasnije.)
+
+Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori¹tenja vi¹e prozora. Ono
+¹to trebate znati jest kako se rije¹iti dodatnih prozora koji se mogu
+javiti za prikaz pomoæi, ili kao izlaz nekih naredbi.
+Jednostavno:
+
+ C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)
+
+To je Control-x praæen znamenkom 1. C-x 1 pro¹iruje prozor u kojem je
+kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri¹e, takoðer, i ostale
+prozore.
+
+>> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi¹ite C-u 0 C-l.
+
+(Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date
+numerièki argument, on znaèi "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
+toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l znaèi "iscrtaj ekran, i
+stavi trenutni red na vrh.")
+
+>> Pritisnite Control-x 2
+ Uoèite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
+ prikazujuæi sadr¾aj ovog spremnika (buffera).
+
+>> Upi¹ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.
+
+
+* UMETANJE I BRISANJE
+---------------------
+
+®elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao
+¹to su A, 7, *, itd. Emacs shvaæa kao tekst i umeæe trenutno.
+Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.
+
+Zadnji znak koji ste umetnuli mo¾ete izbrisati pritisnuv¹i <Delete>.
+<Delete> je tipka na tipkovnici koja mo¾e biti oznaèena kao "Del". U
+nekim sluèajevima, tipka "Backspace" slu¾i kao <Delete>, ali ne
+uvijek!
+
+Opæenitije, <Delete> bri¹e znak neposredno ispred trenutnog polo¾aja
+kursora.
+
+>> Uèinite sljedeæe: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri¹ite
+ stisnuv¹i <Delete> nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove
+ datoteke; neæete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va¹a
+ osobna kopija.
+
+Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
+"nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
+rubu ukazuje na red koji je nastavljen.
+
+>> Upisujte tekst dok ne doðete do desnog ruba, i nastavite pisati.
+ Vidjet æete kako se pojavljuje nastavljeni red.
+
+>> Tipkom <Delete> bri¹ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
+ ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje.
+
+Mo¾ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje
+znaka Newline izmeðu dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali
+zajednièki red prevelik da stane na ekranski red, bit æe prikazan
+kontinuacijskim redom.
+
+>> Pomaknite kursor na poèetak reda i pritisnite <Delete>. Red æe se
+ spojiti s redom iznad.
+
+>> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
+ izbrisali.
+
+Upamtite da se veæini Emacsovih naredbi mo¾e zadati brojaè
+ponavljanja; ovo ukljuèuje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta
+unosi ga nekoliko puta.
+
+>> Isku¹ajte sad -- upi¹ite C-u 8 * da upi¹ete ********.
+
+Sada ste nauèili najosnovnije naèine upisivanja u Emacs i ispravljanja
+gre¹aka. Sada mo¾ete i brisati po rijeèima ili redovima. Evo sa¾etka
+operacija brisanja:
+
+ <Delete> bri¹i znak neposredno pred kursorom
+ C-d bri¹i znak nakon kursora
+
+ M-<Delete> ubij rijeè prije kursora
+ M-d ubij rijeè poslije kursora
+
+ C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda
+ M-k ubij do kraja trenutne reèenice
+
+Uoèite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro¹iruju paralelu
+zaèetu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba¹ i nije kontrolni znak, ali
+nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki naèin slièni C-e i M-e,
+po operaciji na redovima, odnosno reèenicama.
+
+Kad bri¹ete vi¹e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
+tekst, tako da ga mo¾ete dobiti natrag. Vraæanje ubijenog teksta zove
+se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo¾ete dobaviti ubijeni tekst bilo
+na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
+tekstu. Mo¾ete dobaviti tekst nekoliko puta, èime æete dobiti
+vi¹estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y.
+
+Uoèite da je razlika izmeðu "ubijanja" i "brisanja" neèega u tome ¹to
+se ubijeni tekst mo¾e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo¾e. Opæenito,
+naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
+naredbe koje bri¹u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
+spremaju.
+
+>> Pomaknite kursor na poèetak reda koji nije prazan.
+ Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
+>> Stisnite C-k drugi put. Vidjet æete da ubija Newline koji prati
+ taj red.
+
+Uoèite da jedan C-k ubija sadr¾aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
+mièe sve druge redove prema gore. C-k tretira numerièki argument na
+specijalan naèin: ubija toliko redova, i njihov sadr¾aj. Ovo nije
+obièno ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
+pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.
+
+Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
+trenutno, pritisnite C-y.
+
+>> Poku¹ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.
+
+Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne¹to ¹to vam je netko uzeo.
+Uoèite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit æe spremljen
+zajedno, tako da æe ga C-y dobaviti odjednom.
+
+>> Uèinite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.
+
+Sad, da bi vratili ubijeni tekst:
+
+>> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni¾e i opet
+ stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst.
+
+©to napraviti ako imate tekst koji ¾elite dobaviti, ali onda ubijete
+ne¹to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije
+izgubljen. Mo¾ete ga povratiti koristeæi naredbu M-y. Nakon ¹to
+pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
+zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y
+dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad doðete do teksta koji ste
+tra¾ili, ne morate uèiniti ni¹ta posebno da ga zadr¾ite. Samo
+nastavite s editiranjem, ostaviv¹i dobavljeni tekst gdje jest.
+
+Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit æete se na polaznu toèku
+(zadnji ubijeni tekst).
+
+>> Ubijte jedan red, pomièite se po tekstu, ubijte drugi red.
+ Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
+ Zatim napravite M-y pa æe taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
+ redom. Napravite jo¹ par puta M-y i pogledajte ¹to dobivate.
+ Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y
+ pritisnite jo¹ par puta. Ako ¾elite, mo¾ete poku¹ati proslijediti
+ naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.
+
+
+* PONI©TENJE
+------------
+
+Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo¾ete
+poni¹titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.
+
+Obièno, C-x u poni¹tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
+ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
+poni¹tava uèinak jo¹ jedne naredbe.
+
+Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
+raèunaju (ovo ukljuèuje naredbe koje mièu kursor i pomièu tekst), a
+samo-umeæuæi znakovi se obièno grupiraju u skupine od po 20 (da se
+umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni¹tili unos
+teksta).
+
+>> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
+ ponovno pojaviti.
+
+C-_ je alternativna naredba za poni¹tenje; ona radi isto kao C-x u,
+ali ju je lak¹e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na
+nekim tipkovnicama nije oèigledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i
+C-x u. Na nekim terminalima mo¾ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.
+
+Numerièki argument naredbi C-_ ili C-x u slu¾i kao brojaè ponavljanja.
+
+
+* DATOTEKE
+----------
+
+Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
+spremiti u datoteku. Ako to ne uèinite, tekst æe nestati kada izaðete
+iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako ¹to je prvo
+"naðete" (ovo se jo¹ naziva i "posjeta" datoteci).
+
+Nala¾enje datoteke znaèi da vidite sadr¾aj datoteke unutar Emacsa. U
+neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Meðutim, izmjene
+koje napravite koristeæi Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
+datoteku. Tako mo¾ete izbjeæi ostavljanje poluzavr¹ene datoteke u
+sustavu, ako to ne ¾elite. Èak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
+datoteku pod promijenjenim imenom, za sluèaj da se kasnije
+predomislite.
+
+Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet æete red koji poèinje i zavr¹ava
+s crticama, i sadr¾i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana
+uvijek pokazuje naziv datoteke koju posjeæujete. U ovom trenutku vi
+posjeæujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va¹a osobna
+kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na¹li, njen æe se naziv
+pojaviti na tom istom mjestu.
+
+Naredbe za pronala¾enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
+naredbi koje ste dosad upoznali, po tome ¹to se sastoje od dva znaka.
+Obje poèinju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
+spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su dugaèke dva, tri ili
+èetiri znaka.
+
+Jo¹ jedna stvar u vezi naredbe za nala¾enje datoteke je da morate reæi
+koju datoteku ¾elite. Ka¾emo da naredba "èita argument s terminala"
+(u ovom sluèaju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu
+
+ C-x C-f Naði datoteku
+
+Emacs tra¾i od vas da upi¹ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji
+upi¹ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se
+minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo¾ete
+koristiti uobièajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.
+
+Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika),
+mo¾ete otkazati naredbu pomoæu C-g.
+
+>> Upi¹ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a takoðer
+ otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako
+ nijedna datoteka neæe biti pronaðena.
+
+Kad zavr¹ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj. Tad
+æe naredba C-x C-f otpoèeti svoj posao, i naæi datoteku koju ste
+izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr¹i.
+
+Ubrzo æe se sadr¾aj datoteke pojaviti na ekranu, i moæi æete editirati
+sadr¾aj. Kad po¾elite trajno saèuvati svoje izmjene, upi¹ite naredbu
+
+ C-x C-s Spremi datoteku
+
+Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo
+uèinite, Emacs æe preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
+ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
+datoteke.
+
+Kad snimanje zavr¹i, Emacs ispi¹e ime snimljene datoteke. Trebali
+biste snimati relativno èesto, tako da ne izgubite puno ako sustav
+padne.
+
+>> Upisav¹i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
+ Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".
+
+Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s æe zamrznuti ekran, i
+neæete vi¹e vidjeti Emacsov output. To znaèi da "prednost"
+operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
+C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada
+pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
+Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".
+
+Mo¾ete naæi postojeæu datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo¾ete
+takoðer naæi i datoteku koja jo¹ ne postoji. Tako se stvaraju nove
+datoteke Emacsom: naðite datoteku, koja æe ispoèetka biti prazna, i
+poènite unositi tekst u datoteku. Kad zatra¾ite "snimanje" datoteke,
+Emacs æe zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad
+pa nadalje, mo¾ete smatrati da editirate veæ postojeæu datoteku.
+
+
+* SPREMNICI
+-----------
+
+Ako naðete jo¹ jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
+Emacsa. Mo¾ete se vratiti natrag na nju nalazeæi je opet s C-x C-f.
+Ovako mo¾ete otvoriti prilièan broj datoteka unutar Emacsa.
+
+>> Stvorite datoteku imena "foo" tipkajuæi C-x C-f foo <Return>.
+ Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav¹i
+ C-x C-s.
+ Konaèno, upi¹ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
+ upute.
+
+Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
+(eng. buffer). Nala¾enje datoteke otvara novi spremnik unutar
+Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
+mo¾ete dobiti sa
+
+ C-x C-b Izlistaj spremnike
+
+>> Sada isku¹ajte C-x C-b.
+
+Uoèite kako svaki spremnik ima naziv, a mo¾e imati i ime datoteke koje
+se odnosi na datoteku èiji sadr¾aj je u njemu. Neki spremnici ne
+odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
+ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr¾i spisak spremnika koji
+je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
+Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.
+
+>> Pritisnite C-x 1 da se rije¹ite spiska spremnika.
+
+Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim naðete drugu datoteku, ova
+prva neæe biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
+spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i znaèi da je potreban
+pogodan naèin snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno
+prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
+C-x C-s. Zato imamo
+
+ C-x s Snimi neke spremnike.
+
+C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr¾i izmjene koje niste
+snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga ¾elite snimiti.
+
+>> Upi¹ite red teksta, potom upi¹ite C-x s.
+ Pitat æe vas ¾elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
+ Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkajuæi "y".
+
+
+* UPORABA IZBORNIKA
+-------------------
+
+Ako ste na X terminalu, uoèit æete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
+Mo¾ete koristiti izbornik za pristup svim uobièajenim Emacsovim
+naredbama, kao ¹to su "find file". Ovo æe vam u poèetku biti lak¹e,
+jer neæete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u
+Emacsu postane ugodan, lako æete poèeti koristiti naredbe s
+tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr¾i i odgovarajuæu tipku za
+pokretanje naredbe.
+
+Uoèite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
+Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo¾ive spremnike
+redosljedom posljednje uporabe. Mo¾ete se prebaciti na bilo koji
+spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
+"Buffers".
+
+
+* UPORABA MI©A
+--------------
+
+Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi¹em.
+Mo¾ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv¹i lijevu tipku mi¹a
+na ¾eljenom mjestu, mo¾ete izabrati tekst povlaèeæi lijevu tipku mi¹a
+po ¾eljenom tekstu. (Ili, na drugi naèin, pritisnuti lijevu tipku
+mi¹a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
+Shift i tipku mi¹a za izbor teksta.)
+
+Ako ¾elite ubiti izabrani tekst, mo¾ete pritisnuti C-w, ili izabrati
+Cut u izborniku Edit. Uoèite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
+sprema tekst unutar Emacsa (slièno C-k, kako je opisano gore), dok Cut
+radi ovo, i jo¹ sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
+pristupiti ostale aplikacije.
+
+Tekst s X clipboarda mo¾ete dobiti koristeæi stavku Paste izbornika
+Edit.
+
+Srednja tipka mi¹a se obièno koristi za izbor stvari koje su vidljive
+na ekranu. Na primjer, ako uðete u Info (Emacsovu on-line
+dokumentaciju) koristeæi C-h i ili izbornik Help, mo¾ete pratiti
+osvijetljeni link pritisnuv¹i srednju tipku mi¹a na njemu. Slièno,
+ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
+TAB da vidite moguænosti, mo¾ete stisnuti srednju tipku mi¹a na neku
+od moguænosti, da je izaberete.
+
+Desna tipka mi¹a poziva "skoèni" izbornik. Sadr¾aj ovog izbornika
+ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obièno sadr¾i nekoliko
+èesto kori¹tenih naredbi, tako da se do njih lak¹e doðe.
+
+>> Sada pritisnite desnu tipku mi¹a.
+
+Morat æete dr¾ati tipku da zadr¾ite izbornik.
+
+
+* PRO©IRENJE SKUPA NAREDBI
+--------------------------
+
+Emacsovih naredbi ima puno puno vi¹e nego ¹to bi ikad moglo stati na
+sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro¹irenim
+(eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika:
+
+ C-x Pro¹iri znak. Praæena jednim znakom.
+ M-x Pro¹irena naredba s imenom. Praæena dugim imenom.
+
+Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o
+kojima smo dosad govorili. Veæ ste vidjeli dvije: naredbe s
+datotekama C-x C-f za nala¾enje i C-x C-s za snimanje. Jo¹ jedan
+primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
+C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
+nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no ¹to izaðe iz
+Emacsa).
+
+Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo¾ete
+nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.
+
+Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
+vraæa se u ljusku, ali ne uni¹tava Emacs. U veæini ljuski, mo¾ete
+nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.
+
+Na sustavima koji ne podr¾avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
+koja radi pod Emacsom, tako da mo¾ete pokrenuti druge programe i
+naknadno se vratiti u Emacs; ona neæe zaista "izaæi" iz Emacsa. U
+ovom sluèaju, ljuskina naredba `exit' je uobièajen naèin povratka iz
+podljuske u Emacs.
+
+Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Takoðer, to je
+ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz èitaèa po¹te, ili nekog drugog
+programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
+U normalnim okolnostima, meðutim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
+je suspendirati Emacs s C-z nego izaæi iz njega.
+
+Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nauèili:
+
+ C-x C-f Naði datoteku.
+ C-x C-s Snimi datoteku.
+ C-x C-b Popis spremnika.
+ C-x C-c Izaði iz Emacsa.
+ C-x u Poni¹ti zadnju naredbu.
+
+Imenovane pro¹irene naredbe su naredbe koje se jo¹ rjeðe koriste, ili
+se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba
+replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad
+napi¹ete M-x, Emacs æe vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
+samo napisati naziv naredbe. U ovom sluèaju, "replace-string". Samo
+napi¹ite "repl s<TAB>", i Emacs æe dovr¹iti ime. Zavr¹ite naziv
+naredbe s <Return>.
+
+Naredba replace-string tra¾i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
+i niz kojim æe se zamijeniti. Zavr¹ite svaki argument s <Return>.
+
+>> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim
+ napi¹ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.
+
+ Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rijeè
+ p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
+ poèetnog polo¾aja kursora.
+
+
+* AUTOMATSKO SNIMANJE
+---------------------
+
+Kada ste promijenili datoteku, ali je jo¹ niste snimili, va¹e bi
+izmjene mogle biti izgubljene ako raèunalo padne. Da vas za¹titi od
+ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
+datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima #
+na poèetku i na kraju imena; na primjer, ako se va¹a datoteka zove
+"hello.c", njezina æe se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad
+snimite datoteku na normalan naèin, Emacs æe izbrisati njezinu
+auto-save datoteku.
+
+Ako raèunalo padne, mo¾ete obnoviti svoje automatski spremljene
+promjene tako ¹to normalno naðete datoteku, i napi¹ete
+M-x recover file <Return>. Kad vas pita za potvrdu, upi¹ite
+yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.
+
+
+* PROSTOR ZA PORUKE
+-------------------
+
+Ako Emacs vidi da pi¹ete naredbe polako, pokazat æe vam ih na dnu
+ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
+Prostor za poruke je na najni¾em redu ekrana.
+
+
+* STATUSNI RED
+--------------
+
+Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
+(eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako:
+
+--**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%----------------
+
+Ovaj red pru¾a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
+editirate.
+
+Veæ znate ¹to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na¹li.
+-NN%-- predstavlja va¹ trenutni polo¾aj u tekstu; to znaèi da je NN
+postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu,
+pisat æe --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat
+æe --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
+statusnoj liniji æe pisati --All--.
+
+Zvjezdice na poèetku znaèe da ste napravili izmjene na tekstu.
+Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
+nema zvjezdica, veæ samo crtice.
+
+Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
+nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
+On je primjer "glavnog moda".
+
+Emacs ima puno razlièitih glavnih modova. Neki od njih su predviðeni
+za editiranje razlièitih jezika i/ili vrsta teksta, kao ¹to je Lisp
+mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
+mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
+stoji "Fundamental".
+
+Svaki glavni mod èini da se nekoliko naredbi pona¹a razlièito. Na
+primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a buduæi
+da svaki programski jezik ima drugaèiju predod¾bu o tome kako komentar
+izgleda, svaki glavni mod razlièito unosi komentare. Svaki glavni mod
+je ime jedne pro¹irene naredbe, ¹to je i naèin kako se mo¾ete
+prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja
+vas prebacuje u Fundamental mod.
+
+Ako editirate tekst na hrvatskom, kao ¹to je ova datoteka, vjerojatno
+biste trebali koristiti tekstualni mod.
+>> Napi¹ite M-x text-mode<Return>.
+
+Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nauèili neæe promijeniti Emacs
+na znaèajan naèin. Ali mo¾ete uoèiti da M-f i M-b sad tretiraju
+apostrofe kao dio rijeèi. U fundamentalnom modu M-f i M-b su
+tretirali apostrofe kao separatore rijeèi.
+
+Glavni modovi obièno rade suptilne izmjene poput navedene: veæina
+naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
+malom razlikom.
+
+Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
+C-h m.
+
+>> Pritisnite jo¹ jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
+>> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
+ fundamentalnog moda.
+>> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.
+
+Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo¹ i sporedni
+modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, veæ njihova
+usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo¾e biti ukljuèen ili
+iskljuèen za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o
+glavnom modu. Tako mo¾ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u
+jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.
+
+Jedan vrlo koristan sporedni mod, naroèito za editiranje hrvatskog
+teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je
+ovaj mod ukljuèen, Emacs automatski lomi linije izmeðu rijeèi kad god
+umetanjem teksta stvorite red koji je pre¹irok.
+
+Mo¾ete ukljuèiti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
+Kad je mod ukljuèen, iskljuèujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
+Kad je mod iskljuèen, ova ga naredba ukljuèuje, kad je ukljuèen, ona
+ga iskljuèuje.
+
+>> Napi¹ite M-x auto-fill-mode<Return> sad. Potom umeæite tekst "asdf "
+ dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake
+ izmeðu, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.
+
+Rub je obièno postavljen na 70 znakova, ali ga mo¾ete promijeniti
+naredbom C-x f. Rub koji ¾elite postaviti pode¹avate numerièkim
+argumentom.
+
+>> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f).
+ Potom upi¹ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
+ od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
+ upotrijebiv¹i C-x f.
+
+Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga neæe
+cijelog reformatirati.
+Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
+paragrafa.
+
+>> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.
+
+
+* TRA®ENJE
+----------
+
+Emacs mo¾e tra¾iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rijeèi) bilo
+prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra¾enje niza je naredba
+kojom se pomièe kursor; ona æe pomaknuti kursor do sljedeæeg mjesta na
+kom se niz pojavljuje.
+
+Emacsova naredba za tra¾enje se razlikuje od sliènih naredbi veæine
+editora po tome ¹to je "postupna" (eng. incremental). To znaèi da se
+pretra¾ivanje odvija dok upisujete niz koji tra¾ite.
+
+Naredba kojom poèinjete naredbu je C-s za tra¾enje prema naprijed, i
+C-r za tra¾enje unatrag. ALI ÈEKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati.
+
+Kad utipkate C-s, primijetit æete da se tekst "I-search" pojavljuje
+kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka¾e da je Emacs u stanju
+postupnog tra¾enja, i da èeka da upi¹ete ¹to ¾elite tra¾iti.
+<Return> zaustavlja tra¾enje.
+
+>> Sad stisnite C-s da zapoènete pretra¾ivanje. POLAKO, znak po znak,
+ utipkajte rijeè `kursor', radeæi stanku izmeðu znakova da uoèite
+ ¹to se dogaða s kursorom.
+ Sad ste na¹li "kursor", jednom.
+>> Stisnite C-s opet, da naðete sljedeæe pojavljivanje "kursora".
+>> Sad stisnite <Delete> èetiri puta, i gledajte kako se kursor
+ pomièe.
+>> Stisnite <RET> da prekinete tra¾enje.
+
+Jeste li vidjeli ¹to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra¾enja,
+Emacs poku¹ava otiæi na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad
+utipkali, osvjetljavajuæi ga zbog preglednosti. Za odlazak na
+sljedeæe mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
+Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs æe se oglasiti zvuènim
+signalom i reæi vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu
+mo¾ete prekinuti i pomoæu C-g.
+
+
+PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s æe smrznuti sustav i vi¹e
+neæete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost"
+operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
+C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Pritisak na C-q æe odmrznuti ekran.
+Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
+Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".
+
+Ako za vrijeme postupnog tra¾enja pritisnete <Delete>, uoèit æete
+da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
+mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na¹li
+prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor æe se pomaknuti
+na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite <Delete>. Ovo æe
+ukloniti "u" iz tra¾enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
+pojavu "k".
+
+Ako ste usred tra¾enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
+iznimki -- znakova koji imaju posebno znaèenje pri tra¾enju, kao ¹to
+su C-s i C-r), tra¾enje se zaustavlja.
+
+C-s zapoèinje pretragu koja tra¾i bilo koju pojavu tra¾enog niza NAKON
+trenutnog polo¾aja kursora. Ako ¾elite tra¾iti ne¹to ¹to se
+pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve ¹to smo rekli za C-s
+vrijedi i za C-r, jedino ¹to je smjer pretrage suprotan.
+
+
+* VI©ESTRUKI PROZORI
+--------------------
+
+Jedna od lijepih stvari u Emacsu je ¹to mo¾ete prikazati vi¹e prozora
+na ekranu istovremeno.
+
+>> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.
+
+>> Sad stisnite C-x 2, ¹to razdvaja ekran na dva prozora.
+ Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru.
+
+>> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
+ (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)
+
+>> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
+ donji prozor.
+>> U donjem se prozoru pomièite s C-v i M-v.
+ Nastavite èitati ove upute u gornjem prozoru.
+
+>> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
+ Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.
+
+Mo¾ete stalno koristiti C-x o za pomicanje meðu prozorima. Svaki
+prozor ima vlastiti polo¾aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
+prikazuje kursor. Sve uobièajene naredbe za editiranja djeluju na
+prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
+(eng. selected window).
+
+Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi
+koristite za referencu. Tada mo¾ete dr¾ati kursor uvijek u prozoru
+gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.
+
+C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META,
+mo¾ete dobiti C-M-v dr¾eæi zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema
+veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
+mijenjajuæi znakove koji pi¹ete.
+
+Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
+poredak va¾an: morate stisnuti ESC praæen s CTRL-v; CTRL-ESC v neæe
+raditi. Razlog za ovo je ¹to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.
+
+>> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije¹ite donjeg
+ prozora.
+
+(Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije¹ili biste se gornjeg.
+Ovu naredbu mo¾ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
+kojem veæ jesam.")
+
+Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x
+C-f da naðete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
+Mo¾ete naæi datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.
+
+Evo jo¹ jednog naèina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
+razlièite stvari:
+
+>> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va¹ih datoteka.
+ Zavr¹ite s <Return>. Uoèite da se navedena datoteka pojavila u
+ donjem prozoru, a takoðer i kursor.
+
+>> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
+ donji.
+
+
+* REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
+------------------------------
+
+Ponekad æete po¾eljeti uæi u ono ¹to se zove "rekurzivna razina
+editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je naznaèeno uglatim
+zagradama u statusnom redu, koje okru¾uju okrugle zagrade oko naziva
+moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
+(Fundamental).
+
+Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je
+vi¹enamjenska naredba za "izlazak". Mo¾ete je koristiti i za
+uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.
+
+>> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
+ za izlaz.
+
+Iz rekurzivne razine editiranja ne mo¾ete izaæi s C-g. To je zato ¹to
+se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
+editiranja.
+
+
+* DODATNA POMOÆ
+---------------
+
+U ovim smo uputama poku¹ali dati upravo toliko informacija da mo¾ete
+poèeti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
+nemoguæe sve to ovdje objasniti. Meðutim, mo¾da po¾elite nauèiti vi¹e
+o Emacsu, jer on ima jo¹ puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe
+za èitanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomoæi"
+sve poèinju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomoæ"
+(eng. the Help character).
+
+Za kori¹tenje naredbi pomoæi, stisnite znak C-h, praæen znakom koji
+ka¾e koju vrstu pomoæi ¾elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
+C-h ? i Emacs æe vam reæi koje vrste pomoæi mo¾e dati. Ako stisnete
+C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomoæi.
+
+(Na nekim je sistemima promijenjeno znaèenje C-h. Ovo se zaista ne bi
+smjelo raditi, pa se po¾alite sistemskom administratoru. U meðuvremenu,
+ako C-h ne prikazuje poruku o pomoæi na dnu ekrana, poku¹ajte upisati
+M-x help RET umjesto toga.)
+
+Osnovna naredba pomoæi je C-h c. Napi¹ite C-h, potom c, i znak ili
+niz znakova, i Emacs æe pokazati vrlo kratak opis naredbe.
+
+>> Stisnite C-h c Control-p.
+ Poruka bi trebala biti poput:
+
+ C-p runs the command previous-line
+
+ (C-p pokreæe naredbu previous-line)
+
+Ovo vam ka¾e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za
+mijenjanje i pro¹irivanje Emacsa. Ali buduæi da se imena funkcija
+biraju tako da pokazuju ¹to naredba radi, ona mogu poslu¾iti i kao
+vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
+veæ znate.
+
+Vi¹e-znakovne naredbe kao ¹to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
+EDIT ili ALT) <ESC>v su takoðer dozvoljene nakon C-h c.
+
+Za vi¹e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.
+
+>> Stisnite C-h k Control-p.
+
+Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
+Kad zavr¹ite s èitanjem ispisa, stisnite q da se rije¹ite teksta.
+
+Evo nekoliko korisnih moguænosti C-h:
+
+ C-h f Opi¹i funkciju. Upi¹ete ime funkcije.
+
+>> Poku¹ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
+ Ovo æe ispisati sve ¹to Emacs zna o funkciji koja implementira
+ naredbu C-p.
+
+ C-h a Hiper Apropos. Upi¹ite rijeè, i Emacs æe popisati sve
+ funkcije i varijable èija imena sadr¾e rijeè. Naredbe
+ koje se mogu izvr¹iti s Meta-x bit æe oznaèene
+ zvjezdicom slijeva.
+
+>> Utipkajte C-h a newline<Return>.
+
+Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
+"newline" u imenima. Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
+mi¹a da saznate vi¹e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz
+iz hiper-aproposa.
+
+
+* ZAKLJUÈAK
+-----------
+
+Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni
+izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
+Emacsov okvir.)
+
+Ove upute su predviðene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
+ako vam je ne¹to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
+¾alite se!
+
+
+KOPIRANJE
+---------
+
+Ove upute potjeèu iz duge loze Emacsovih uputa, poèev¹i od onih koje
+je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao
+poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik¹iæ su dodali
+jo¹ ispravki vezanih uz XEmacs.
+
+Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik¹iæ, uz dodatnu lekturu Denisa Pleiæa.
+
+Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi
+s dozvolom redistribuiranja uz sljedeæe uvjete:
+
+(c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr¾ana.
+
+ Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
+ kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
+ saèuvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
+ daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi¹e.
+
+ Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
+ njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
+ sadr¾i obavijest o zadnjoj promjeni.
+
+Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo¾eniji, ali u istom duhu. Molimo
+vas da proèitate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
+svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
+("vlasni¹tvo") nad softverom koristeæi, pi¹uæi i dijeleæi slobodan
+softver!
+
+
+This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
+starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
+Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and
+Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.
+
+This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
+comes with permission to distribute copies on certain conditions:
+
+Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation
+
+ Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
+ of this document as received, in any medium, provided that the
+ copyright notice and permission notice are preserved,
+ and that the distributor grants the recipient permission
+ for further redistribution as permitted by this notice.
+
+ Permission is granted to distribute modified versions
+ of this document, or of portions of it,
+ under the above conditions, provided also that they
+ carry prominent notices stating who last altered them.
+
+The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
+same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of
+GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism
+("ownership") by using, writing, and sharing free software!
projects / chise / xemacs-chise.git.1 / blobdiff