X-Git-Url: http://git.chise.org/gitweb/?a=blobdiff_plain;f=etc%2FTUTORIAL.hr;fp=etc%2FTUTORIAL.hr;h=7acd51508283b9547f2e6f6950e5a7587dcdec41;hb=6883ee56ec887c2c48abe5b06b5e66aa74031910;hp=0000000000000000000000000000000000000000;hpb=5db996688c255b7f4bbe096f935b10d4c4ab7ade;p=chise%2Fxemacs-chise.git- diff --git a/etc/TUTORIAL.hr b/etc/TUTORIAL.hr new file mode 100644 index 0000000..7acd515 --- /dev/null +++ b/etc/TUTORIAL.hr @@ -0,0 +1,1128 @@ +Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti +kopiranja na kraju. + +Ovo su osnovne upute za Emacs. + +Opæenito, Emacsove naredbe sadr¾e tipku CONTROL (ponekad oznaèenu CTRL +ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je oznaèena +kao ALT ili EDIT, ili ne¹to treæe (na primjer, na Sunovim tipkovnicama +karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META, +umjesto nje mo¾ete koristiti ESC. Da ne pi¹emo META ili CONTROL svaki +put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit æemo sljedeæe skraæenice: + + C- znaèi dr¾eæi tipku CONTROL, stisnite znak . Tako bi + C-f bilo: Dr¾eæi tipku CONTROL, napi¹ite f. + M- znaèi dr¾eæi tipku META, pritisnite . Ako nema tipke + META, pritisnite , otpustite ga, i napi¹ite znak + . + +Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.) +Znakovi ">>" na lijevom rubu naznaèuju uputstva da poku¹ate koristiti +neku naredbu. Na primjer: +<> +>> Sad utipkajte C-v za pomak na sljedeæi ekran. + (samo naprijed, uèinite to tako da dr¾ite tipku control i + pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr¹ite + sa èitanjem stranice teksta. + +Uoèite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran; +preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak¹ava èitanje teksta. + +Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u +tekstu. Veæ znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomoæu C-v. Da +biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr¾ite tipku META i +pritisnite v, ili upi¹ite v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT). + +>> Poku¹ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta. + + +* SA®ETAK +--------- + +Sljedeæe naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta: + + C-v Pomièe stranicu naprijed + M-v Pomièe stranicu natrag + C-l Bri¹e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljajuæi tekst + pokraj kursora u sredinu. + (to je control-L, a ne control-1.) + +>> Naðite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega. + Sada stisnite C-l. + Opet naðite kursor, i uoèite da se pokraj kursora nalazi isti + tekst. + + +* OSNOVE KONTROLE KURSORA +------------------------- + +Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino +mjesto u tekstu na ekranu? + +To mo¾ete uèiniti na nekoliko naèina. Najosnovniji naèin je +upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi +pomièe kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice +koja pokazuje ove èetiri naredbe i smjerove u kojem pomièu. + + Prethodni red, C-p + (eng. previous line) + : + : + Natrag, C-b .... Trenutni polo¾aj kursora .... Naprijed, C-f + (eng. backward) : (eng. forward) + : + Sljedeæi red, C-n + (eng. next line) + +>> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koristeæi C-n i C-p. + Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi¹tu ekrana. + +Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za +next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za +pomicanje kursora, i s vremenom æete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo +korisno da ih sada nauèite. + +>> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka. + +>> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova. + Uoèite ¹to C-p radi kad je kursor na sredini reda. + +Svaki red teksta zavr¹ava znakom Newline (novi red), èime ga se odvaja +od sljedeæeg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na +kraju (ali Emacs to ne zahtijeva). + +>> Poku¹ajte stisnuti C-b na poèetku reda. Trebalo bi vas pomaknuti + na kraj prethodnog reda. To se dogaða zato ¹to ste se pomakli + unatrag, preko znaka Newline. + +C-f se mièe preko Newline-a, ba¹ kao i C-b. + +>> Pritisnite jo¹ nekoliko puta C-b, da steknete osjeæaj za kursor. + Tad sti¹æite C-f dok se ne vratite na kraj reda. + Zatim se jo¹ jednim C-f-om pomaknite na poèetak sljedeæeg reda. + +Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba +se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime +Emacs mo¾e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja +kursora s ekrana. + +>> Poku¹ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte ¹to + se dogaða. + +Ako je micanje po znakovima presporo, mo¾ete se micati po rijeèima. +M-f (Meta-f) mièe rijeè naprijed, a M-b mièe rijeè natrag. + +>> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b. + +Kad se nalazite u sredini rijeèi, M-f pomièe na kraj rijeèi. Kad se +nalazite u praznom prostoru izmeðu rijeèi, M-f pomièe na kraj sljedeæe +rijeèi. M-b se pona¹a na isti naèin, ali u suprotnom smjeru. + +>> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije¹ano s C-f i C-b, tako da + mo¾ete promotriti kako se M-f i M-b pona¹aju na razlièitim mjestima + unutar i izmeðu rijeèi. + +Uoèite paralelu izmeðu C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na +drugoj. Meta znakovi se èesto koriste za operacije vezane uz jedinice +definirane jezikom (rijeèi, reèenice, paragrafi), dok Control znakovi +rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome ¹to editirate (znakovi, +redovi, itd.) + +Analogija vrijedi i izmeðu redova i reèenica: C-a i C-e pomièu na +poèetak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomièu na poèetak, odnosno +kraj reèenice. + +>> Isku¹ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta. +>> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta. + +Uoèite kako ponovljeni C-a ne rade ni¹ta, dok ponovljeni M-a +nastavljaju micati po reèenicama. Iako ovo nije sasvim analogno, +svaka se naredba doima prirodnom. + +Polo¾aj kursora u tekstu se takoðer naziva "toèka" (eng. point). +Drugaèije reèeno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u +tekstu. + +Evo sa¾etka jednostavnih operacija za micanje kursora, ukljuèujuæi i +naredbe za pomicanje preko rijeèi i reèenica: + + C-f Znak naprijed + C-b Znak natrag + + M-f Rijeè naprijed + M-b Rijeè natrag + + C-n Sljedeæi red + C-p Prethodni red + + C-a Poèetak reda + C-e Kraj reda + + M-a Poèetak reèenice + M-e Kraj reèenice + +>> Isku¹ajte sve ove naredbe jo¹ nekoliko puta, za vje¾bu. + To su najèe¹æe rabljene naredbe. + +Dvije druge va¾ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje), +koja pomièe na poèetak cijelog teksta, i M-> (Meta Veæe), koja pomièe +na kraj cijelog teksta. + +Na veæini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti +tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti +tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez. + +>> Sada isku¹ajte M-<, da biste se pomaknuli na poèetak uputa. + Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo. + +>> Sada isku¹ajte M->, pomaknuv¹i se na kraj uputa. + Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo. + +Ako va¹ terminal ima kursorske tipke, mo¾ete kursor pomicati njima. +Preporuèujemo da nauèite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo, +rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori¹tenja +Emacsa, primijetit æete da je tipkanje ovih CTRL znakova br¾e od +uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo¾aja za +tipkanje). Treæe, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne +naredbe, lako æete nauèiti koristiti druge napredne naredbe za micanje +kursora. + +Veæina Emacsovih naredbi prihvaæa numerièki argument; za veæinu njih +ovo slu¾i kao brojaè ponavljanja. Brojaè ponavljanja zadajete tako da +utipkate C-u i potom znamenke prije nego ¹to utipkate naredbu. Ako +imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo¹ jedan alternativan +naèin uno¹enja numerièkog argumenta: tipkajte znamenke dr¾eæi svo vrijeme +tipku META. Preporuèujemo uèenje metode pomoæu C-u, jer radi na svim +terminalima. + +Primjerice, C-u 8 C-f pomièe osam znakova naprijed. + +>> Poku¹ajte koristiti C-n ili C-p s numerièkim argumentom, tako da + pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom. + +Veæina naredbi koristi numerièki argument kao brojaè ponavljanja. +Neke ga naredbe, izunimno, koriste drugaèije. C-v i M-v su meðu +iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili +dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomièe +ekran za èetiri reda. + +>> Sada poku¹ajte upisati C-u 8 C-v. + +Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga hoæete pomaknuti +natrag, mo¾ete dati isti argument M-v. + +Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova +prozora nalazi pravokutno podruèje nazvano "vrpca za pomicanje" +(eng. scroll-bar). Mo¾ete pomicati tekst mi¹em povlaèeæi klizaè +unutar vrpce. + +>> Poku¹ajte pritisnuti srednju tipku mi¹a na vrh klizaèa unutar + scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo¾aja odreðenog + visinom toèke pritiska. + +>> Pomaknite mi¹a na toèku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i +pritisnite lijevu tipku mi¹a nekoliko puta. + + +* KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU +--------------------------------- + +Ako imate X terminal, vjerojatno æe vam biti lak¹e koristiti tipke +kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomièu u +oèekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i +C-n, ali ih je lak¹e tipkati i zapamtiti. Takoðer mo¾ete koristiti +C-lijevo i C-desno za pomake po rijeèima, a C-gore i C-dolje za pomake +po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke +oznaèene s HOME (ili BEGIN) i END, one æe vas pomaknuti na poèetak +odnosno kraj reda, a C-home i C-end æe vas pomaknuti na poèetak +odnosno kraj datoteke. Ako va¹a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn, +mo¾ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i +C-v. + +Sve ove naredbe mogu primiti numerièke argumente, kao ¹to je gore +opisano. Mo¾ete taj argument unijeti kraæim putem: samo dr¾ite tipku +CONTROL ili META, i upi¹ite broj. Na primjer, za pomak 12 rijeèi +desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uoèite da je ovo jako lako utipkati, +jer ne morate otpu¹tati tipku CONTROL izmeðu pritisaka tipki. + + +* KAD EMACS BLOKIRA +------------------- + +Ako Emacs prestane odgovarati na va¹e naredbe, mo¾ete ga zaustaviti +utipkav¹i C-g. Mo¾ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo +traje. + +Takoðer s C-g mo¾ete odbaciti numerièki argument, ili poèetak naredbe +koju ne ¾elite zavr¹iti. + +>> Upi¹ite C-u 100 da napravite numerièki argument 100, zatim stisnite C-g. + Sad upi¹ite C-f. Pomaknut æe se samo za jedan znak, jer ste + argument odbacili s C-g. + +Ako gre¹kom stisnete , mo¾ete ga se rije¹iti s C-g. + + +* ONEMOGUÆENE NAREDBE +--------------------- + +Neke Emacsove naredbe su "onemoguæene", tako da ih poèetnici ne mogu +pokrenuti gre¹kom. + +Ako utipkate jednu od onemoguæenih naredbi, Emacs æe vas porukom +obavijestiti koju ste naredbu poku¹ali pokrenuti, i pitati vas ¾elite +li je ipak izvr¹iti. + +Ako je zaista ¾elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na +pitanje. Inaèe, ako ne ¾elite izvr¹iti onemoguæenu naredbu, +odgovorite na pitanje s "n". + +>> Pritisnite `C-x n p' (¹to je onemoguæena naredba), + zatim na pitanje odgovorite s "n". + + +* PROZORI +--------- + +Emacs mo¾e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uoèite +da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene +preklapajuæe prozore windowing sustava, veæ na razdvojene dijelove +unutar jednog X prozora. (Emacs takoðer mo¾e prikazati vi¹e X +prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano +kasnije.) + +Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori¹tenja vi¹e prozora. Ono +¹to trebate znati jest kako se rije¹iti dodatnih prozora koji se mogu +javiti za prikaz pomoæi, ili kao izlaz nekih naredbi. +Jednostavno: + + C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore) + +To je Control-x praæen znamenkom 1. C-x 1 pro¹iruje prozor u kojem je +kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri¹e, takoðer, i ostale +prozore. + +>> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi¹ite C-u 0 C-l. + +(Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date +numerièki argument, on znaèi "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red +toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l znaèi "iscrtaj ekran, i +stavi trenutni red na vrh.") + +>> Pritisnite Control-x 2 + Uoèite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje + prikazujuæi sadr¾aj ovog spremnika (buffera). + +>> Upi¹ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje. + + +* UMETANJE I BRISANJE +--------------------- + +®elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao +¹to su A, 7, *, itd. Emacs shvaæa kao tekst i umeæe trenutno. +Pritisnite (znak za novi red) da umetnete znak Newline. + +Zadnji znak koji ste umetnuli mo¾ete izbrisati pritisnuv¹i . + je tipka na tipkovnici koja mo¾e biti oznaèena kao "Del". U +nekim sluèajevima, tipka "Backspace" slu¾i kao , ali ne +uvijek! + +Opæenitije, bri¹e znak neposredno ispred trenutnog polo¾aja +kursora. + +>> Uèinite sljedeæe: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri¹ite + stisnuv¹i nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove + datoteke; neæete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va¹a + osobna kopija. + +Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se +"nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom +rubu ukazuje na red koji je nastavljen. + +>> Upisujte tekst dok ne doðete do desnog ruba, i nastavite pisati. + Vidjet æete kako se pojavljuje nastavljeni red. + +>> Tipkom bri¹ite tekst dok red teksta opet ne stane na red + ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje. + +Mo¾ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje +znaka Newline izmeðu dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali +zajednièki red prevelik da stane na ekranski red, bit æe prikazan +kontinuacijskim redom. + +>> Pomaknite kursor na poèetak reda i pritisnite . Red æe se + spojiti s redom iznad. + +>> Pritisnite tako da ponovno umetnete Newline koji ste + izbrisali. + +Upamtite da se veæini Emacsovih naredbi mo¾e zadati brojaè +ponavljanja; ovo ukljuèuje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta +unosi ga nekoliko puta. + +>> Isku¹ajte sad -- upi¹ite C-u 8 * da upi¹ete ********. + +Sada ste nauèili najosnovnije naèine upisivanja u Emacs i ispravljanja +gre¹aka. Sada mo¾ete i brisati po rijeèima ili redovima. Evo sa¾etka +operacija brisanja: + + bri¹i znak neposredno pred kursorom + C-d bri¹i znak nakon kursora + + M- ubij rijeè prije kursora + M-d ubij rijeè poslije kursora + + C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda + M-k ubij do kraja trenutne reèenice + +Uoèite da i C-d nasuprot M- i M-d pro¹iruju paralelu +zaèetu s C-f i M-f (dobro, ba¹ i nije kontrolni znak, ali +nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki naèin slièni C-e i M-e, +po operaciji na redovima, odnosno reèenicama. + +Kad bri¹ete vi¹e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani +tekst, tako da ga mo¾ete dobiti natrag. Vraæanje ubijenog teksta zove +se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo¾ete dobaviti ubijeni tekst bilo +na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u +tekstu. Mo¾ete dobaviti tekst nekoliko puta, èime æete dobiti +vi¹estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y. + +Uoèite da je razlika izmeðu "ubijanja" i "brisanja" neèega u tome ¹to +se ubijeni tekst mo¾e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo¾e. Opæenito, +naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga +naredbe koje bri¹u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne +spremaju. + +>> Pomaknite kursor na poèetak reda koji nije prazan. + Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu. +>> Stisnite C-k drugi put. Vidjet æete da ubija Newline koji prati + taj red. + +Uoèite da jedan C-k ubija sadr¾aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i +mièe sve druge redove prema gore. C-k tretira numerièki argument na +specijalan naèin: ubija toliko redova, i njihov sadr¾aj. Ovo nije +obièno ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline; +pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat. + +Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor +trenutno, pritisnite C-y. + +>> Poku¹ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst. + +Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne¹to ¹to vam je netko uzeo. +Uoèite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit æe spremljen +zajedno, tako da æe ga C-y dobaviti odjednom. + +>> Uèinite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta. + +Sad, da bi vratili ubijeni tekst: + +>> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni¾e i opet + stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst. + +©to napraviti ako imate tekst koji ¾elite dobaviti, ali onda ubijete +ne¹to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije +izgubljen. Mo¾ete ga povratiti koristeæi naredbu M-y. Nakon ¹to +pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga +zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y +dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad doðete do teksta koji ste +tra¾ili, ne morate uèiniti ni¹ta posebno da ga zadr¾ite. Samo +nastavite s editiranjem, ostaviv¹i dobavljeni tekst gdje jest. + +Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit æete se na polaznu toèku +(zadnji ubijeni tekst). + +>> Ubijte jedan red, pomièite se po tekstu, ubijte drugi red. + Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red. + Zatim napravite M-y pa æe taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim + redom. Napravite jo¹ par puta M-y i pogledajte ¹to dobivate. + Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y + pritisnite jo¹ par puta. Ako ¾elite, mo¾ete poku¹ati proslijediti + naredbi M-y pozitivne i negativne argumente. + + +* PONI©TENJE +------------ + +Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo¾ete +poni¹titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u. + +Obièno, C-x u poni¹tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako +ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje +poni¹tava uèinak jo¹ jedne naredbe. + +Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne +raèunaju (ovo ukljuèuje naredbe koje mièu kursor i pomièu tekst), a +samo-umeæuæi znakovi se obièno grupiraju u skupine od po 20 (da se +umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni¹tili unos +teksta). + +>> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se + ponovno pojaviti. + +C-_ je alternativna naredba za poni¹tenje; ona radi isto kao C-x u, +ali ju je lak¹e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na +nekim tipkovnicama nije oèigledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i +C-x u. Na nekim terminalima mo¾ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /. + +Numerièki argument naredbi C-_ ili C-x u slu¾i kao brojaè ponavljanja. + + +* DATOTEKE +---------- + +Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga +spremiti u datoteku. Ako to ne uèinite, tekst æe nestati kada izaðete +iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako ¹to je prvo +"naðete" (ovo se jo¹ naziva i "posjeta" datoteci). + +Nala¾enje datoteke znaèi da vidite sadr¾aj datoteke unutar Emacsa. U +neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Meðutim, izmjene +koje napravite koristeæi Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili" +datoteku. Tako mo¾ete izbjeæi ostavljanje poluzavr¹ene datoteke u +sustavu, ako to ne ¾elite. Èak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu +datoteku pod promijenjenim imenom, za sluèaj da se kasnije +predomislite. + +Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet æete red koji poèinje i zavr¹ava +s crticama, i sadr¾i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana +uvijek pokazuje naziv datoteke koju posjeæujete. U ovom trenutku vi +posjeæujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va¹a osobna +kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na¹li, njen æe se naziv +pojaviti na tom istom mjestu. + +Naredbe za pronala¾enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih +naredbi koje ste dosad upoznali, po tome ¹to se sastoje od dva znaka. +Obje poèinju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama, +spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su dugaèke dva, tri ili +èetiri znaka. + +Jo¹ jedna stvar u vezi naredbe za nala¾enje datoteke je da morate reæi +koju datoteku ¾elite. Ka¾emo da naredba "èita argument s terminala" +(u ovom sluèaju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu + + C-x C-f Naði datoteku + +Emacs tra¾i od vas da upi¹ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji +upi¹ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se +minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo¾ete +koristiti uobièajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke. + +Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika), +mo¾ete otkazati naredbu pomoæu C-g. + +>> Upi¹ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a takoðer + otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako + nijedna datoteka neæe biti pronaðena. + +Kad zavr¹ite s upisom imena datoteke, stisnite za kraj. Tad +æe naredba C-x C-f otpoèeti svoj posao, i naæi datoteku koju ste +izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr¹i. + +Ubrzo æe se sadr¾aj datoteke pojaviti na ekranu, i moæi æete editirati +sadr¾aj. Kad po¾elite trajno saèuvati svoje izmjene, upi¹ite naredbu + + C-x C-s Spremi datoteku + +Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo +uèinite, Emacs æe preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je +ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime +datoteke. + +Kad snimanje zavr¹i, Emacs ispi¹e ime snimljene datoteke. Trebali +biste snimati relativno èesto, tako da ne izgubite puno ako sustav +padne. + +>> Upisav¹i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa. + Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr". + +Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s æe zamrznuti ekran, i +neæete vi¹e vidjeti Emacsov output. To znaèi da "prednost" +operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe +C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada +pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search" +Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu". + +Mo¾ete naæi postojeæu datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo¾ete +takoðer naæi i datoteku koja jo¹ ne postoji. Tako se stvaraju nove +datoteke Emacsom: naðite datoteku, koja æe ispoèetka biti prazna, i +poènite unositi tekst u datoteku. Kad zatra¾ite "snimanje" datoteke, +Emacs æe zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad +pa nadalje, mo¾ete smatrati da editirate veæ postojeæu datoteku. + + +* SPREMNICI +----------- + +Ako naðete jo¹ jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar +Emacsa. Mo¾ete se vratiti natrag na nju nalazeæi je opet s C-x C-f. +Ovako mo¾ete otvoriti prilièan broj datoteka unutar Emacsa. + +>> Stvorite datoteku imena "foo" tipkajuæi C-x C-f foo . + Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav¹i + C-x C-s. + Konaèno, upi¹ite C-x C-f TUTORIAL.hr da se vratite na + upute. + +Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik" +(eng. buffer). Nala¾enje datoteke otvara novi spremnik unutar +Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa +mo¾ete dobiti sa + + C-x C-b Izlistaj spremnike + +>> Sada isku¹ajte C-x C-b. + +Uoèite kako svaki spremnik ima naziv, a mo¾e imati i ime datoteke koje +se odnosi na datoteku èiji sadr¾aj je u njemu. Neki spremnici ne +odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema +ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr¾i spisak spremnika koji +je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom +Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika. + +>> Pritisnite C-x 1 da se rije¹ite spiska spremnika. + +Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim naðete drugu datoteku, ova +prva neæe biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u +spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i znaèi da je potreban +pogodan naèin snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno +prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s +C-x C-s. Zato imamo + + C-x s Snimi neke spremnike. + +C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr¾i izmjene koje niste +snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga ¾elite snimiti. + +>> Upi¹ite red teksta, potom upi¹ite C-x s. + Pitat æe vas ¾elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr. + Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkajuæi "y". + + +* UPORABA IZBORNIKA +------------------- + +Ako ste na X terminalu, uoèit æete izbornik na vrhu Emacsovog prozora. +Mo¾ete koristiti izbornik za pristup svim uobièajenim Emacsovim +naredbama, kao ¹to su "find file". Ovo æe vam u poèetku biti lak¹e, +jer neæete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u +Emacsu postane ugodan, lako æete poèeti koristiti naredbe s +tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr¾i i odgovarajuæu tipku za +pokretanje naredbe. + +Uoèite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici. +Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo¾ive spremnike +redosljedom posljednje uporabe. Mo¾ete se prebaciti na bilo koji +spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku +"Buffers". + + +* UPORABA MI©A +-------------- + +Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi¹em. +Mo¾ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv¹i lijevu tipku mi¹a +na ¾eljenom mjestu, mo¾ete izabrati tekst povlaèeæi lijevu tipku mi¹a +po ¾eljenom tekstu. (Ili, na drugi naèin, pritisnuti lijevu tipku +mi¹a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti +Shift i tipku mi¹a za izbor teksta.) + +Ako ¾elite ubiti izabrani tekst, mo¾ete pritisnuti C-w, ili izabrati +Cut u izborniku Edit. Uoèite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo +sprema tekst unutar Emacsa (slièno C-k, kako je opisano gore), dok Cut +radi ovo, i jo¹ sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu +pristupiti ostale aplikacije. + +Tekst s X clipboarda mo¾ete dobiti koristeæi stavku Paste izbornika +Edit. + +Srednja tipka mi¹a se obièno koristi za izbor stvari koje su vidljive +na ekranu. Na primjer, ako uðete u Info (Emacsovu on-line +dokumentaciju) koristeæi C-h i ili izbornik Help, mo¾ete pratiti +osvijetljeni link pritisnuv¹i srednju tipku mi¹a na njemu. Slièno, +ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete +TAB da vidite moguænosti, mo¾ete stisnuti srednju tipku mi¹a na neku +od moguænosti, da je izaberete. + +Desna tipka mi¹a poziva "skoèni" izbornik. Sadr¾aj ovog izbornika +ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obièno sadr¾i nekoliko +èesto kori¹tenih naredbi, tako da se do njih lak¹e doðe. + +>> Sada pritisnite desnu tipku mi¹a. + +Morat æete dr¾ati tipku da zadr¾ite izbornik. + + +* PRO©IRENJE SKUPA NAREDBI +-------------------------- + +Emacsovih naredbi ima puno puno vi¹e nego ¹to bi ikad moglo stati na +sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro¹irenim +(eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika: + + C-x Pro¹iri znak. Praæena jednim znakom. + M-x Pro¹irena naredba s imenom. Praæena dugim imenom. + +Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o +kojima smo dosad govorili. Veæ ste vidjeli dvije: naredbe s +datotekama C-x C-f za nala¾enje i C-x C-s za snimanje. Jo¹ jedan +primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x +C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam +nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no ¹to izaðe iz +Emacsa). + +Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo¾ete +nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs. + +Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest, +vraæa se u ljusku, ali ne uni¹tava Emacs. U veæini ljuski, mo¾ete +nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'. + +Na sustavima koji ne podr¾avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku +koja radi pod Emacsom, tako da mo¾ete pokrenuti druge programe i +naknadno se vratiti u Emacs; ona neæe zaista "izaæi" iz Emacsa. U +ovom sluèaju, ljuskina naredba `exit' je uobièajen naèin povratka iz +podljuske u Emacs. + +Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Takoðer, to je +ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz èitaèa po¹te, ili nekog drugog +programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa. +U normalnim okolnostima, meðutim, ako se ne kanite odlogirati, bolje +je suspendirati Emacs s C-z nego izaæi iz njega. + +Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nauèili: + + C-x C-f Naði datoteku. + C-x C-s Snimi datoteku. + C-x C-b Popis spremnika. + C-x C-c Izaði iz Emacsa. + C-x u Poni¹ti zadnju naredbu. + +Imenovane pro¹irene naredbe su naredbe koje se jo¹ rjeðe koriste, ili +se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba +replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad +napi¹ete M-x, Emacs æe vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate +samo napisati naziv naredbe. U ovom sluèaju, "replace-string". Samo +napi¹ite "repl s", i Emacs æe dovr¹iti ime. Zavr¹ite naziv +naredbe s . + +Naredba replace-string tra¾i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje, +i niz kojim æe se zamijeniti. Zavr¹ite svaki argument s . + +>> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim + napi¹ite M-x repl s promijenioizmijenio. + + Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rijeè + p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon + poèetnog polo¾aja kursora. + + +* AUTOMATSKO SNIMANJE +--------------------- + +Kada ste promijenili datoteku, ali je jo¹ niste snimili, va¹e bi +izmjene mogle biti izgubljene ako raèunalo padne. Da vas za¹titi od +ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje) +datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima # +na poèetku i na kraju imena; na primjer, ako se va¹a datoteka zove +"hello.c", njezina æe se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad +snimite datoteku na normalan naèin, Emacs æe izbrisati njezinu +auto-save datoteku. + +Ako raèunalo padne, mo¾ete obnoviti svoje automatski spremljene +promjene tako ¹to normalno naðete datoteku, i napi¹ete +M-x recover file . Kad vas pita za potvrdu, upi¹ite +yes za nastavak i vratite automatski snimljene podatke. + + +* PROSTOR ZA PORUKE +------------------- + +Ako Emacs vidi da pi¹ete naredbe polako, pokazat æe vam ih na dnu +ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area). +Prostor za poruke je na najni¾em redu ekrana. + + +* STATUSNI RED +-------------- + +Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red" +(eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako: + +--**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%---------------- + +Ovaj red pru¾a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji +editirate. + +Veæ znate ¹to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na¹li. +-NN%-- predstavlja va¹ trenutni polo¾aj u tekstu; to znaèi da je NN +postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu, +pisat æe --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat +æe --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u +statusnoj liniji æe pisati --All--. + +Zvjezdice na poèetku znaèe da ste napravili izmjene na tekstu. +Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije +nema zvjezdica, veæ samo crtice. + +Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja +nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite. +On je primjer "glavnog moda". + +Emacs ima puno razlièitih glavnih modova. Neki od njih su predviðeni +za editiranje razlièitih jezika i/ili vrsta teksta, kao ¹to je Lisp +mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni +mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada +stoji "Fundamental". + +Svaki glavni mod èini da se nekoliko naredbi pona¹a razlièito. Na +primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a buduæi +da svaki programski jezik ima drugaèiju predod¾bu o tome kako komentar +izgleda, svaki glavni mod razlièito unosi komentare. Svaki glavni mod +je ime jedne pro¹irene naredbe, ¹to je i naèin kako se mo¾ete +prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja +vas prebacuje u Fundamental mod. + +Ako editirate tekst na hrvatskom, kao ¹to je ova datoteka, vjerojatno +biste trebali koristiti tekstualni mod. +>> Napi¹ite M-x text-mode. + +Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nauèili neæe promijeniti Emacs +na znaèajan naèin. Ali mo¾ete uoèiti da M-f i M-b sad tretiraju +apostrofe kao dio rijeèi. U fundamentalnom modu M-f i M-b su +tretirali apostrofe kao separatore rijeèi. + +Glavni modovi obièno rade suptilne izmjene poput navedene: veæina +naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s +malom razlikom. + +Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite +C-h m. + +>> Pritisnite jo¹ jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana. +>> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od + fundamentalnog moda. +>> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana. + +Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo¹ i sporedni +modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, veæ njihova +usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo¾e biti ukljuèen ili +iskljuèen za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o +glavnom modu. Tako mo¾ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u +jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova. + +Jedan vrlo koristan sporedni mod, naroèito za editiranje hrvatskog +teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je +ovaj mod ukljuèen, Emacs automatski lomi linije izmeðu rijeèi kad god +umetanjem teksta stvorite red koji je pre¹irok. + +Mo¾ete ukljuèiti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode. +Kad je mod ukljuèen, iskljuèujete ga s M-x auto-fill-mode. +Kad je mod iskljuèen, ova ga naredba ukljuèuje, kad je ukljuèen, ona +ga iskljuèuje. + +>> Napi¹ite M-x auto-fill-mode sad. Potom umeæite tekst "asdf " + dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake + izmeðu, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima. + +Rub je obièno postavljen na 70 znakova, ali ga mo¾ete promijeniti +naredbom C-x f. Rub koji ¾elite postaviti pode¹avate numerièkim +argumentom. + +>> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f). + Potom upi¹ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje + od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno + upotrijebiv¹i C-x f. + +Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga neæe +cijelog reformatirati. +Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar +paragrafa. + +>> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q. + + +* TRA®ENJE +---------- + +Emacs mo¾e tra¾iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rijeèi) bilo +prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra¾enje niza je naredba +kojom se pomièe kursor; ona æe pomaknuti kursor do sljedeæeg mjesta na +kom se niz pojavljuje. + +Emacsova naredba za tra¾enje se razlikuje od sliènih naredbi veæine +editora po tome ¹to je "postupna" (eng. incremental). To znaèi da se +pretra¾ivanje odvija dok upisujete niz koji tra¾ite. + +Naredba kojom poèinjete naredbu je C-s za tra¾enje prema naprijed, i +C-r za tra¾enje unatrag. ALI ÈEKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati. + +Kad utipkate C-s, primijetit æete da se tekst "I-search" pojavljuje +kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka¾e da je Emacs u stanju +postupnog tra¾enja, i da èeka da upi¹ete ¹to ¾elite tra¾iti. + zaustavlja tra¾enje. + +>> Sad stisnite C-s da zapoènete pretra¾ivanje. POLAKO, znak po znak, + utipkajte rijeè `kursor', radeæi stanku izmeðu znakova da uoèite + ¹to se dogaða s kursorom. + Sad ste na¹li "kursor", jednom. +>> Stisnite C-s opet, da naðete sljedeæe pojavljivanje "kursora". +>> Sad stisnite èetiri puta, i gledajte kako se kursor + pomièe. +>> Stisnite da prekinete tra¾enje. + +Jeste li vidjeli ¹to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra¾enja, +Emacs poku¹ava otiæi na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad +utipkali, osvjetljavajuæi ga zbog preglednosti. Za odlazak na +sljedeæe mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s. +Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs æe se oglasiti zvuènim +signalom i reæi vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu +mo¾ete prekinuti i pomoæu C-g. + + +PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s æe smrznuti sustav i vi¹e +neæete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost" +operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe +C-s i ne da mu da doðe do Emacsa. Pritisak na C-q æe odmrznuti ekran. +Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search" +Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu". + +Ako za vrijeme postupnog tra¾enja pritisnete , uoèit æete +da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje +mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na¹li +prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor æe se pomaknuti +na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite . Ovo æe +ukloniti "u" iz tra¾enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu +pojavu "k". + +Ako ste usred tra¾enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko +iznimki -- znakova koji imaju posebno znaèenje pri tra¾enju, kao ¹to +su C-s i C-r), tra¾enje se zaustavlja. + +C-s zapoèinje pretragu koja tra¾i bilo koju pojavu tra¾enog niza NAKON +trenutnog polo¾aja kursora. Ako ¾elite tra¾iti ne¹to ¹to se +pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve ¹to smo rekli za C-s +vrijedi i za C-r, jedino ¹to je smjer pretrage suprotan. + + +* VI©ESTRUKI PROZORI +-------------------- + +Jedna od lijepih stvari u Emacsu je ¹to mo¾ete prikazati vi¹e prozora +na ekranu istovremeno. + +>> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l. + +>> Sad stisnite C-x 2, ¹to razdvaja ekran na dva prozora. + Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru. + +>> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor. + (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.) + +>> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u + donji prozor. +>> U donjem se prozoru pomièite s C-v i M-v. + Nastavite èitati ove upute u gornjem prozoru. + +>> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor. + Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio. + +Mo¾ete stalno koristiti C-x o za pomicanje meðu prozorima. Svaki +prozor ima vlastiti polo¾aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo +prikazuje kursor. Sve uobièajene naredbe za editiranja djeluju na +prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor" +(eng. selected window). + +Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi +koristite za referencu. Tada mo¾ete dr¾ati kursor uvijek u prozoru +gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v. + +C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META, +mo¾ete dobiti C-M-v dr¾eæi zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema +veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade +mijenjajuæi znakove koji pi¹ete. + +Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je +poredak va¾an: morate stisnuti ESC praæen s CTRL-v; CTRL-ESC v neæe +raditi. Razlog za ovo je ¹to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator. + +>> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije¹ite donjeg + prozora. + +(Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije¹ili biste se gornjeg. +Ovu naredbu mo¾ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u +kojem veæ jesam.") + +Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x +C-f da naðete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja. +Mo¾ete naæi datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima. + +Evo jo¹ jednog naèina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije +razlièite stvari: + +>> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va¹ih datoteka. + Zavr¹ite s . Uoèite da se navedena datoteka pojavila u + donjem prozoru, a takoðer i kursor. + +>> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite + donji. + + +* REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA +------------------------------ + +Ponekad æete po¾eljeti uæi u ono ¹to se zove "rekurzivna razina +editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je naznaèeno uglatim +zagradama u statusnom redu, koje okru¾uju okrugle zagrade oko naziva +moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto +(Fundamental). + +Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je +vi¹enamjenska naredba za "izlazak". Mo¾ete je koristiti i za +uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika. + +>> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC + za izlaz. + +Iz rekurzivne razine editiranja ne mo¾ete izaæi s C-g. To je zato ¹to +se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine +editiranja. + + +* DODATNA POMOÆ +--------------- + +U ovim smo uputama poku¹ali dati upravo toliko informacija da mo¾ete +poèeti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo +nemoguæe sve to ovdje objasniti. Meðutim, mo¾da po¾elite nauèiti vi¹e +o Emacsu, jer on ima jo¹ puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe +za èitanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomoæi" +sve poèinju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomoæ" +(eng. the Help character). + +Za kori¹tenje naredbi pomoæi, stisnite znak C-h, praæen znakom koji +ka¾e koju vrstu pomoæi ¾elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite +C-h ? i Emacs æe vam reæi koje vrste pomoæi mo¾e dati. Ako stisnete +C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomoæi. + +(Na nekim je sistemima promijenjeno znaèenje C-h. Ovo se zaista ne bi +smjelo raditi, pa se po¾alite sistemskom administratoru. U meðuvremenu, +ako C-h ne prikazuje poruku o pomoæi na dnu ekrana, poku¹ajte upisati +M-x help RET umjesto toga.) + +Osnovna naredba pomoæi je C-h c. Napi¹ite C-h, potom c, i znak ili +niz znakova, i Emacs æe pokazati vrlo kratak opis naredbe. + +>> Stisnite C-h c Control-p. + Poruka bi trebala biti poput: + + C-p runs the command previous-line + + (C-p pokreæe naredbu previous-line) + +Ovo vam ka¾e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za +mijenjanje i pro¹irivanje Emacsa. Ali buduæi da se imena funkcija +biraju tako da pokazuju ¹to naredba radi, ona mogu poslu¾iti i kao +vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju +veæ znate. + +Vi¹e-znakovne naredbe kao ¹to su C-x C-s i (ako nemate tipku META, +EDIT ili ALT) v su takoðer dozvoljene nakon C-h c. + +Za vi¹e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c. + +>> Stisnite C-h k Control-p. + +Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru. +Kad zavr¹ite s èitanjem ispisa, stisnite q da se rije¹ite teksta. + +Evo nekoliko korisnih moguænosti C-h: + + C-h f Opi¹i funkciju. Upi¹ete ime funkcije. + +>> Poku¹ajte stisnuti C-h f previous-line. + Ovo æe ispisati sve ¹to Emacs zna o funkciji koja implementira + naredbu C-p. + + C-h a Hiper Apropos. Upi¹ite rijeè, i Emacs æe popisati sve + funkcije i varijable èija imena sadr¾e rijeè. Naredbe + koje se mogu izvr¹iti s Meta-x bit æe oznaèene + zvjezdicom slijeva. + +>> Utipkajte C-h a newline. + +Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s +"newline" u imenima. Stisnite , ili pritisnite srednju tipku +mi¹a da saznate vi¹e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz +iz hiper-aproposa. + + +* ZAKLJUÈAK +----------- + +Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni +izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni +Emacsov okvir.) + +Ove upute su predviðene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa +ako vam je ne¹to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe - +¾alite se! + + +KOPIRANJE +--------- + +Ove upute potjeèu iz duge loze Emacsovih uputa, poèev¹i od onih koje +je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao +poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik¹iæ su dodali +jo¹ ispravki vezanih uz XEmacs. + +Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik¹iæ, uz dodatnu lekturu Denisa Pleiæa. + +Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi +s dozvolom redistribuiranja uz sljedeæe uvjete: + +(c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr¾ana. + + Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene + kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su + saèuvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer + daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi¹e. + + Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili + njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da + sadr¾i obavijest o zadnjoj promjeni. + +Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo¾eniji, ali u istom duhu. Molimo +vas da proèitate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa +svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam +("vlasni¹tvo") nad softverom koristeæi, pi¹uæi i dijeleæi slobodan +softver! + + +This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials +starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs. +Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and +Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs. + +This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and +comes with permission to distribute copies on certain conditions: + +Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation + + Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies + of this document as received, in any medium, provided that the + copyright notice and permission notice are preserved, + and that the distributor grants the recipient permission + for further redistribution as permitted by this notice. + + Permission is granted to distribute modified versions + of this document, or of portions of it, + under the above conditions, provided also that they + carry prominent notices stating who last altered them. + +The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the +same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of +GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism +("ownership") by using, writing, and sharing free software!